Zavičajni muzej Slatina u mjesecu muzejskih tajni započeo 4. ciklus tajanstvenih predavanja
Ciklus predavanja Muzejske tajne započeo je 2022. godine s ciljem obilježavanja godišnjice osnutka Zavičajnog muzeja Slatina koji je osnovan 28. veljače 1984. godine, a sve do danas cilj mu je istraživati, čuvati i prezentirati svekoliku kulturnu baštinu šireg slatinskog kraja.
Gotovo ista prijateljska lica kao i ranijih godina željno su dočekala i četvrti ciklus muzejskih tajni te su mogli uživati u otkrivanju novog misterija skrivenog iza baršunastog platna koji je malo po malo, na nevjerojatno osebujan način otkrivao vrsni znalac u tom području, kustos Zavičajnog muzeja Slatina Srđan Đuričić.
Prije samog otkrivanja novoga predmeta koji je sa sobom donio i zanimljivu priču koja ga prati, Đuričić je podsjetio kako je slatinski Muzej kroz 41 godinu svoga djelovanja izmijenio tri svoja prostora, organizirao oko 350 izložbi, objavio oko 120 tiskovina, organizirao brojne radionice, predavanja, predstavljana i na kraju ono najbitnije prikupio i inventarizirao oko 13 500 muzejskih predmeta odnosno muzejskih priča.
A nakon što se s nekoliko riječi osvrnuo na protekla tri ciklusa Muzejskih tajni naglasivši važnost ovakvog tipa predavanja koji je na neki način nekonvencionalna komunikacija između predmeta i posjetitelja, otkrio je novi misterij koji se krije iza 165 godina stare knjige imena Die Haus-Bibel oder die ganze Heilige Schrift alten und neuen Testaments, napisane na njemačkom jeziku. U slobodnom prijevodu, kako je rekao, riječ je o Kućnoj Bibliji ili cijelom Svetom pismu Starog i Novog zavjeta.
Knjiga je pripadala Evangeličkoj crkvi i zajednici, a iz njezinih stranica generacije slatinskih evangelika su učile Riječ Božju.
– Cilj večerašnjega predavanja odnosno prikazivanja predmeta je upoznavanje sa jednom zajednicom koja je egzistirala i djelomično egzistira na prostoru grada Slatine, a riječ je o pripadnicima evangeličke zajednice i svima nam poznatoj Evangeličkoj crkvi koja nije samo mjesto, odnosno nije samo prostor unutar našeg urbanizma grada Slatine nego je jednako tako i mjesto susreta brojnih priča, brojnih generacija evangelika koje su zaista, možemo reći dali veliki obol razvoju ne samo grada Slatine nego i cjelokupne slatinske okolice, – istaknuo je kustos Đuričić.
Knjiga je tiskana 1860. godine, a u posjed Zavičajnog muzeja Slatina stigla je 10. siječnja 1994. godine. Ono što je izdvaja od ostale stare knjižne građe je potpuno izostavljanje bilješki, ima tek jednu ispisanu grafitnom olovkom: Gjusth Slatina Slavonia, koju je zabilježio najdugovječniji pastor Evangeličke crkve u Slatini Justh Geza, koji je tu službu obavljao punih 30 godina.
Evangelička zajednica u Slatini kroz povijest
Povijesno gledano doseljavanje pripadnika evangeličke zajednice datira u 19. stoljeće i blisko je vezano uz gospodarski razvoj Slatine i Slavonije u cijelosti.
Prva zabilježena doseljavanja evangelika u slatinski kraj datiraju u 1865. godinu od kada se broj evangelika konstantno povećava doseljavanjem stanovništva iz Mađarske i Njemačke, te 1891. godine na prostoru cjelokupne tadašnje Virovitičke županije sa sjedištem u Osijeku bilo je 2500 evangelika.
Već sljedeće, 1892. godine Slatina postaje propovjednička postaja, a prvo bogoslužje u Slatini održano je na Cvjetnu nedjelju upravo u zgradi Starog kotara, odnosno današnjeg Muzeja.
Od 1993. Slatina je uzdignuta u Filijalu, a 1895. vlastelin Schaumburg-Lippe odobrava i pomaže izgradnju Evangeličke crkve u Slatini koja počinje 26. srpnja 1896. godine. Izgradnja je trajala oko godinu dana, tako da je posvećena u prosincu 1897. godine.
Od dolaska pastora Geze 1905. godine Slatina postaje samostalna crkvena općina u sklopu koje je 1800 evangelika, a do njegovog odlaska 1935. raste na 2000. U godinama koje su uslijedile broj intenzivno opada, te danas zajednica broji desetak članova, a brigu o crkvi i župnom stanu vodi umirovljena pastorica Katica Tajz koja u Slatinu dolazi jednom mjesečno.
Evangelička crkva trajni svjedok prošlosti grada Slatine
Na kraju svog izlaganja kustos Srđan Đuričić naglasio je značaj ove crkve za Slatinu.
– Danas u gradu Slatini u Ulici Vladimira Nazora stoji Evangelička crkva koja je trajni svjedok prošlosti ovoga grada, a koliki je u stvari njezin značaj unutar samoga grada Slatine je zaista nemjerljiv ali tu mjerljivost možemo prebaciti i na jedan širi prostor izvan našega grada.
Priča o Evangeličkoj crkvi priča je o pojedincu, o obiteljima, ali jednako tako i o svim onim važnim stvarima koje je evangelička zajednica kao takva donijela unutar grada Slatine, stoga svaki put kada prođete Ulicom Vladimira Nazora i kad pogledate, recite, ovo nije samo crkva kod pijaca ili kod vrtića, sjetite se da je to objekt koji ima brojne ispričane i neispričane priče Slatine.
Ujedno apel je ovo na obnovu samoga objekta jer svima je vrlo jasno da je potrebna hitna sanacija. Posebice se to odnosi na toranj koji je iz godine u godinu u sve gorem stanju i ove smo godine zaista zamijetili da velik dio letvica sa prozora nedostaje i na taj način jednostavno crkva i sam objekt osuđeni su na propadanje što je već bilo vidljivo i u ranijim pregledima samoga terena u kojem je sudjelovao i Grad Slatina, i Zavičajni muzej Slatina, i umirovljena pastorica Katica Tajz, te se pokazalo zaista važnim da se ovaj značajan objekt, jedna fokalna točka unutar grada Slatine na bilo koji način zaštiti i spriječi od daljnjega propadanja, – zaključio je Đuričić, te dodao kako ova muzejska tajna u svojoj priči krije još jednu zanimljivost. Naime spomenuti pastor Justh Geza bio je djed našeg akademika Viktora Žmegača koji je svojim radom zadužio hrvatsku i svjetsku znanost, te se 21. ožujka 1929. rodio u župnom stanu Evangeličke crkve u Slatini.
(mf; Foto: Mihaela Feldi)
