Vlada RH prihvatila paket mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije korona virusa

U Banskim dvorima održana je 214. sjednica Vlade na kojoj je donesen Prijedlog mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa. Ima ih ukupno 63, a glavni cilj im je očuvanje radnih mjesta i isplate plaća. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da su mjere očekivane te  usklađene s gospodarskim udruženjima i sindikatima, kao i sa zajedničkim europskim naporima za suzbijanje ekonomskih šteta od koronavirusa.

Izvijestio je da je prvi set mjera horizontalnog karaktera i odnosi se na one koji već osjećaju ili će tek osjetiti posljedice epidemije. To se odnosi na odgodu plaćanja javnih davanja, konkretno odgodu plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit te doprinosa na plaće i to na tri mjeseca, uz mogućnost produženja na još tri, a nakon toga omogućuje se obročna otplata duga na 24 mjeseca.
Set mjera za financijsku likvidnost, kazao je Marić, uključuje moratorij na obveze prema HBOR-u i komercijalnim bankama od tri mjeseca, odobrenje kredita za likvidnost za isplatu plaća i dobavljača te reprogram drugih obveza.

Ministar je rekao kako se može očekivati da će i građanima biti omogućena odgoda plaćanja kreditnih rata, također na tri mjeseca. Najavio je i beskamatne zajmove općinama, gradovima i županijama, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranju (HZZO) i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) do visine poreza na dohodak, prireza i doprinosa čije je plaćanje odgođeno i/ili je odobrena obročna otplata.

Marić je najavio i odobrenje novih kredita za likvidnost gospodarskim subjektima za financiranje plaća, režijskih troškova i ostalih osnovnih troškova poslovanja tzv. hladni pogon (izuzev kreditnih obveza prema poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama) u suradnji s poslovnim bankama.

Pavić: COVID 19 zajmovi

Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Marko Pavić od mjera iz svoga resora istaknuo je povećanje alokacije za financijski instrument ‘ESIF Mikro zajmovi’ za obrtna sredstva mikro i malih poduzetnika, koje provodi HAMAG-BICRO.

Tu je i bezuvjetno produljenje trajanja projekta s rokom završetka u ožujku, travnju i svibnju 2020. godine, kao i obveze povrata sredstava s rokom dospijeća u ožujku, travnju i svibnju za 90 dana – za sve projekte sufinancirane iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija koji su u provedbi.

Ministar je naveo i ubrzanu isplatu 75 posto potraživanih izdataka iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija kroz zahtjev za plaćanje, a ostalih 25 posto po provedenoj kontroli ispravnosti izdataka u predmetnoj nabavi radova/roba i/ili usluga i donošenju odluke o ne/postojanju nepravilnosti kao temelja za zadržavanje 25 posto iznosa. Najavio je i uspostavu novog financijskog instrumenta „COVID-19 zajmovi“ za obrtna sredstva za male i srednje poduzetnike.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat je rekao da se  izmjenama zakona o poticanju ulaganja uvode nove potporne mjere i grace period od tri godine za one koji su već korisnici tog zakona, a dodatna likvidnost u visini 114 milijuna kuna aktivirat će se već sutra kroz Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, kao i dodatnih 380 milijuna kuna kojima će se stvoriti, kako je rekao, efikasan alat da poduzetnici za osiguranje obrtnih sredstava imaju dostatnu tekuću likvidnost.

Ministar turizma Gari Cappelli najavio je odgodu plaćanja turističke članarine za gospodarske subjekte i privatne iznajmljivače kao i plaćanja turističke pristojbe za privatne iznajmljivače (paušal). Tu su i potpore za programe financiranja obrtnih sredstava i poboljšanja likvidnosti ugroženih gospodarstvenika u turizmu, kao i odgoda plaćanja naknade za korištenje koncesije na turističkom zemljištu u kampovima.

Dodatni popusti na autocestama

Mjere iz svoga resora predstavio je i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Uz ostalo je najavio privremenu obustavu naplate naknade za dozvole za izvanredni prijevoz na javnim cestama u razdoblju do 1. lipnja 2020., kao i privremenu odgodu sezonskog povećanja cestarine za 10 posto za vozila IA, I i II skupine u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna. Tu je i privremeno produženje sezonskog „zimskog“ ENC popusta (koji prestaje 31. ožujka) do 1. lipnja 2020. te dodatni popust od 7 posto za vozila EURO VI za vozila III i IV skupine koja koriste ENC uz naknadno plaćanje kreditnom/naftnom karticom, tijekom godine dana.

Iznio je i preporuku lučkim upravama za odgodu plaćanja stalnog dijela koncesijskih naknada i pristojbi za korištenje operativne obale u lukama otvorenim za javni promet. Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je financijski paket mjera vrijedan oko 350 milijuna kuna. Uz ostalo, uvodi se povećanje sredstva za potpore male vrijednosti za sektor ribolova i akvakulture te financiranje ambalaže za proizvode ribarstva uz prethodno odobrenje Europske komisije. Među mjerama je i odgoda roka plaćanja dospjelih obveza Hrvatskim šumama za drvne sortimente – prerada drva i proizvodnja namještaja, kao i odgoda plaćanja zakupnine i koncesijskih naknada za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske.

Vujčić: Likvidnosti više nego dovoljno za sve potrebe u gospodarstvu

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je da Hrvatska raspolaže vrlo velikim deviznim rezervama te da likvidnosti ima više nego dovoljno za zadovoljavanje bilo kakvih likvidonosnih potreba u gospodarstvu. Predstavljajući mjere središnje banke za ublažavanje gospodarskih posljedica koronavirusa, Vujčić je izjavio da se očekuje vrlo oštra, no isto tako i kratkotrajna kontrakcija gospodarske aktivnosti, a prvenstveno kao rezultat mjera za suzbijanje širenja virusa.

Kaže da uslijed smanjenja gospodarske aktivnosti s jedne strane imamo šok ponude, a s druge, zbog gubitka prihoda građana, šok potražnje. Uslijed takvih vrsta šokova, utjecaj monetarne politike je ograničenog dometa”, napominje, usporedivši tako stanje s kratkotrajnim ratom. Očekivanja su da će ova situacija biti relativno kratkotrajna, tri, šest ili osam mjeseci, a naravno, što će biti kraća, i posljedice će po gospodarstvo biti manje, napominje guverner. Kaže da je fokus monetarnih i supervizorskih mjera u takvim uvjetima održavanje povoljnih uvjeta financiranja radi očuvanja radnih mjesta i olakšavanja oporavka. Kaže da je u Hrvatskoj trenutno stres koncentriran prvenstveno na deviznom tržištu i tržištu obveznica, pa su mjere monetarne politike usmjerene ublažavanju poremećaja na tim tržištima. U budućnosti se očekuje i pogoršanje likvidnosti poduzeća zbog pada prihoda, pa su supervizorske mjere usmjerene prvenstveno olakšavanju reprograma kredita za poduzeća koja će zapasti u teškoće. Preduvjet za sve mjere je naravno i očuvanje kontinuiteta poslovanja ključnih funkcija HNB-a, za što su mjere poduzete. HNB je također od poslovnih banaka zatražio preispitivanje planova kontinuiteta poslovanja i planova upravljanja u kriznim situacijama, a kaže da u ovom trenutku ne postoji ni jedan značajan rizik da bi se bilo koja od ključnih funkcija banaka u Hrvatskoj, kao što je distribucija gotovine ili plaćanje u trgovinama, mogla zaustaviti i doći u pitanje.

Tri glavne skupine mjera monetarne politike

Mjere monetarne politike HNB-a Vujčić je razdvojio u tri glavne skupine. Prva je stabilizacija deviznog tečaja i osiguranje devizne likvidnosti, pri čemu je podsjetio da je HNB od 9. do 16. ožujka proveo četiri devizne intervencije, pri čemu je bankama ukupno prodano 1,63 milijarde eura, čime je tečaj kune prema euru stabiliziran na razini od oko 7,57 kuna za jedan euro.

Vujčić ističe da u ovom trenutku i dalje raspolažemo s vrlo velikim deviznim pričuvama. “To je snaga Hrvatske u ovom trenutku, razina međunarodnih pričuva ukupno iznosi 19 milijardi eura, a od toga je neto raspoloživo 17 milijardi eura, što je više nego dostatno za stabilizaciju, čak i u produženoj krizi i potpunog nedostatka deviznih priljeva u turističkoj sezoni”, poručuje Vujčić.
Druga mjera na koju se HNB usredotočio je osiguranje kunske likvidnosti za nastavak financiranja gospodarstva, što se čini kroz strukturne i redovne repo operacije, a Vujčić podsjeća da su jučer tim operacijama bankarskom sustavu emitirali 750 milijuna kuna kratkoročne likvidnosti i 3,8 milijarde kuna dugoročne likvidnosti, na rok od pet godina, uz kamatnu stopu od 0,25 posto.

Na kraju jučerašnjeg dana, dnevni višak likvidnosti, odnosno novac koji banke prekonoćno drže u HNB-u po kamatnoj stopi od nula posto, iznosio je 32,8 milijardi kuna.
“Prema tome, likvidnosti ima više nego dovoljno za zadovoljavanje bilo kakvih likvidonosnih potreba u gospodarstvu”, ističe Vujčić, dodajući da će se takve operacije po potrebi nastaviti.
Treća mjera koju je HNB odlučio provoditi odnosi se na podupiranje stabilnosti tržišta državnih obveznica uvođenjem operacija otkupa državnih obveznica. Prošli petak na prvoj aukciji izravne kupnje tih obveznica je otkupljeno za 211,2 milijuna kuna.

Na današnjoj izvanrednoj sjednici Savjeta HNB-a proširen je obuhvat ugovornih strana prihvatljivih za sudjelovanje u tim operacijama na mirovinska društva, društva za upravljanje obveznim investicijskim fondovima i društva za osiguranje.

Da smo u eurozoni, neke mjere ne bi bile potrebne

Za srijedu, četvrtak, petak i ponedjeljak Vujčić je najavio četiri nove aukcije na kojima će se ukupno otkupiti 1,6 milijardi kuna hrvatskih državnih obveznica. “To bi u ovom trenutku trebalo biti dovoljno za stabiliziranje toga tržišta, no mi smo spremni i na više ukoliko je to potrebno”, dodao je.

Vujčić poručuje i da Hrvatska nastavlja svoj put prema eurozoni, a smatra i kako ova kriza najbolje pokazuje prednosti članstva u eurozoni.
“Da smo u ovom trenutku članica, u dijelu stvari o kojima sam govorio mjere ne bi bile uopće potrebne”, kazao je Vujčić.

To znači, pojašnjava Vujčić, da ne bismo morali poduzimati mjere oko stabilizacije tečaja, što znači da ne bismo morali trošiti međunarodne pričuve, a imali bismo pristup praktički neograničenoj likvidnosti Europske središnje banke, kao i Europskom sustavu monetarne stabilnosti, koji raspolaže s 500 milijardi eura.

Dopune poreznih zakona za pomoć gospodarstvu i građanima

Vlada je u saborsku proceduru poslala i četiri zakonska prijedloga iz poreznog sustava kojima regulira mjere odgode plaćanja određenih poreza ili njihovu obročnu otplatu.
Dopunama Općeg poreznog zakona otvara se mogućnost da ministar financija pravilnikom propiše odgodu plaćanja određenih javnih davanja i njihova obročna otplata, istaknuo je ministar financija Zdravko Marić.

Okvir za to daje predložena zakonska odredba o plaćanju poreza u “posebnim okolnostima”. Te “posebne okolnosti”, kako je definirano, “podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu”.

Ako te “posebne okolnosti” utječu na mogućnost podmirivanja poreznih obveza, dospijeće tih poreznih obveza može se odgoditi i/ili se može odobriti njihova obročna otplata, a za to vrijeme se neće obračunavati kamata i neće teći zastara.

Naime, kako se podsjeća u obrazloženju, u smislu Općeg poreznog zakona pod pojmom poreza su, osim poreza i trošarina, obuhvaćena i druga javna davanja, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novčane kazne za porezne prekršaje i sva davanja čije je utvrđivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadležnosti poreznog tijela.
Porezni dug na koji bi se primjenjivale dopune Općeg poreznog zakona tako može obuhvaćati sva ta davanja.

Kako za sada nije moguće predvidjeti sve buduće posebne okolnosti, a s obzirom na potrebu da se brzo pomogne, sama provedba tih odredbi bit  će regulirana pravilnikom. ministar Marić je već nekoliko puta najavio da se radi i na potrebnim pravilnicima kako bi i provedba samih mjera mogla početi što prije. Prema najavama, tim bi se pravilnikom predvidjelo da se poreznim obveznicima, koji učine vjerojatnim da je njima ili njihovim ključnim poslovnim partnerima radi nastupa posebnih okolnosti onemogućeno redovno poslovanje, omogući beskamatna odgoda plaćanja poreznih obveza nastalih za vrijeme i uslijed posebnih okolnosti. Ako po isteku odgode, porezni obveznik ne bude mogao podmiriti odgođene porezne obveze, budući da nakon prestanka tih okolnosti još nije stabilizirao svoje poslovanje, propisala bi se mogućnost da mu se odobri obročna otplata tih obveza. Također, odgođena porezna obveza bi se, u slučaju obročne otplate, podmirivala u mjesečnim obrocima bez obračuna kamata.

Predloženim izmjenama zakona o porezu na dohodak i poreza na dobit bi se, s obzirom na definiciju posebnih okolnosti i sukladno njima, reguliralo da predložene potpore, kao i moguće nove, ne ulaze u obuhvat oporezivanja i škara poreza na dohodak i na dobit, istaknuo je ministar financija.
Kao važnu mjeru za građane izdvojio je prijedlog iz izmjenama Zakona o porezu na dohodak koje bi omogućile da ranije, želja je u lipnju, počne isplata povrata poreza na dohodak.
Naime, već nekoliko godina se s isplatom povrata poreza na dohodak kreće u kolovozu. Izmjene otvaraju mogućnost da već ove godine, a onda takvu i tradiciju uspostavimo da ti povrati idu i ranije, ciljamo da to bude u lipnju za proteklu godinu, rekao je Marić.
Dopune Zakona o izvršenju državnog proračuna vezane su uz činjenicu da su neke mjere koje predviđaju odgodu plaćanja prihodi lokalnih jedinica, kao što su to porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, odnosno u slučaju doprinosa za zdravstveno osiguranje prihod Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO).
“Da taj likvidnosni jaz u smislu trenutku naplate ne ide na teret lokalne samouprave i HZZO-a, mi ćemo im iz državnog proračuna, beskamatnim kreditom transferirati ta sredstva i sav taj udar na likvidnost podnijeti na razini državnog proračuna”, rekao je Marić.

Uz to, izmjene Zakona o izvršenju proračuna, omogućuju Vladi i preraspodjelu sredstava bez ograničenja u slučaju da je potrebno osigurati sredstva za saniranje posljedica epidemije koronavirusa.
Preraspodjela sredstava u državnom proračunu mogla bi se vršiti na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim proračunskim stavkama, aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju, predviđaju zakonske izmjene.

Obustavlja se plaćanje spomeničke rente

Vlada je u hitnu saborsku uputila dopune Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojima će se osigurati obustava plaćanja spomeničke rente dok traju posebne okolnosti u Hrvatskoj izazvane epidemijom koronavirusa. Prema dopuni zakona ministrici kulture daje se mogućnost da, uz suglasnost ministra financija, donese odluku o obustavi plaćanja spomeničke rente kada nastupe posebne okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
Time će se žurno osigurati rasterećenje gospodarskih subjekata koji su obuhvaćeni obvezom plaćanja spomeničke rente.
Spomenička renta plaća se mjesečno od 1,00 do 4,00 kune po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno-povijesne cjeline (izravna spomenička renta). Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
U uvodu sjednice,  ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek istaknula je da zabrana okupljanja te otkazivanja kulturnih događanja, koje su neizmjerno važne da bi čuvali naše zdravlje i sprječavali širiti zarazu koliko je to moguće, ostavljaju izrazito negativne posljedice posebno za samostalne umjetnike i samozaposlene u kulturi koji su zapravo u roku od jednog dana ostali bez svih prihoda.

“U tom smislu dio paketa Vladinih mjera su, a to je tek prva faza je potpora likvidnosti kulturnog sektora, određene preraspodjele unutar dosad odobrenih sredstava, odgoda izvršenja, kako bismo s naše strane omogućili da se zadrži likvidnosti u sektoru i isto tako privremeno obustavljanje revizije statusa samostalnih umjetnika, a u sljedećim fazama ćemo razmišljati o daljnjim mjerama”, rekla je ministrica.

Potpora za modernizaciju poslovnih procesa

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog izmjena zakona o poticanju ulaganja kojima  se uvode potpore za modernizaciju poslovnih procesa kod ulaganja u proizvodno-prerađivačkim aktivnostima.
Namjena potpore, rekao je ministar Horvat, je unaprjeđenje tehnološke razine poslovnih procesa unutar proizvodno-prerađivačke industrije i njena transformacija prema tehnološkoj razini industrije 4.0.
Horvat je rekao i kako se uvodi prijelazna mjera kojom se omogućuje korisniku potpore za ulaganje produljenje propisanog razdoblja očuvanja broja novootvorenih radnih mjesta povezanih s projektom ulaganja na tri godine.
Ova mjera, kako je pojasnio ministar, primjenjuje se u slučaju smanjenja propisanog broja novootvorenih radnih mjesta zbog nepovoljnih uvjeta na tržištu rada, odnosno nepovoljnih tržnih uvjeta uzrokovanih padom industrijske proizvodnje i padom potražnje roba i usluga na području EU, što je trenutno nedvojbeno uzrokovano epidemijom koronavirusa.
Vlada je Saboru uputila i dopune Zakona o trgovini, koje omogućuju županijskim stožerima civilne zaštite da urede radno vrijeme trgovina na svom području u posebnim okolnostima, kao što je sada, za vrijeme epidemije koronavirusa.

Stožeru civilne zaštite veće ovlasti radi ubrzanja djelovanja sustava

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova predstavio je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o sustavu civilne zaštite, podsjetivši da je nakon pojave koronavirusa COVID-19 u Hrvatskoj aktiviran Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske kao i stožeri jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
S obzirom da su navedeni stožeri u konkretnom slučaju aktivirani zbog posebnih okolnosti izazvanih globalnim širenjem virusa, radi čega je i u Republici Hrvatskoj proglašena epidemija, u cilju ujednačavanja postupanja svih subjekata odgovornih za provedbu mjera zaštite života i zdravlja građana, kao i samih građana i pravnih osoba na cjelokupnom području Republike Hrvatske,  predlaže se dopuniti Zakon o sustavu civilne zaštite na način da se omogući Stožeru civilne zaštite Republike Hrvatske donošenje odluka i uputa koje provode stožeri jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
“Na ovaj način želi se osigurati jednoobraznost u postupanju svih stožera prilikom donošenja i provedbe odluka kojima se reguliraju svakodnevne aktivnosti građana i pravnih osoba u situaciji proglašene epidemije”, zaključio je Božinović.

Ministar Bošnjaković uputio četiri preporuke pravosudnom sustavu

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković izvijestio je da je pravosudnom sustavu uputio četiri preporuke zbog specifičnosti društvenog trenutka zbog epidemije koronavirusa, a u želji da on funkcionira jedinstveno te da pritom rizici budu smanjeni na najmanju moguću mjeru.
Prva je preporuka da pravosudna tijela i dalje na nastavljaju s radom, posebno na neodgodivim hitnim predmetima (zaštita prava djece, prava radnika, kazneni postupci s pritvorskim elementima), a svi drugi predmeti koji ne zahtijevaju takvu hitnost preporuka je da se odgode.
“Posebno se to odnosi na ovrhe i to one koje se provode na sudovima, a vezane su uz deložacije. Mislimo da takve stvari treba odgoditi i ima smisla svakako ih odgoditi”, rekao je ministar.
Treća je preporuka da se rad u pravosudnim tijelima organizira tako da oni koji to mogu rad obavljaju od kuće, a četvrta preporuka je korištenje elektroničke komunikacije.
“Preporučamo odvjetnicima i bilježnicima da komuniciraju elektroničkim putem. Nema niti za stranke nikakvog razloga da idu na gruntovne i vade zemljišno-knjižne izvatke kad je to moguće putem sustava e-građani “, kazao je Bošnjaković.

Žurna nabava roba i usluga kojima Hrvatska ne raspolaže

Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, odnosno Ravnateljstvu za robne zalihe odobreno je da na teret državnog proračuna izvrši žurnu nabavu i roba koje nedostaju i potrebne su za provedbu mjera zaštite zdravlja i jačanje nadzora nad širenjem COVID-19.
“Okolnosti na terenu i situacija kojoj Hrvatska do sada još nije bila izložena ukazali su na potrebu za žunom nabavom nove robe i usluga kojima državna tijela i organizacije RH u ovom trenutku ne raspolažu ili ih nemaju u dovoljnoj količini, a za potrebe osobne zaštite sudionika i operativnih snaga sustava Civilne zaštite je nužno potrebita”, objasnio je ministar.
Robe će se isporučivati iz robnih zaliha isključivo po nalogu MUP-a – Ravnateljstva civilne zaštite u ime Stožera civilne zaštite, a njihova nabava bit će izuzeta od primjene Zakona o javnoj nabavi, zbog zaštite bitnih sigurnosnih interesa RH koji se ne mogu osigurati nekim drugim mjerama, rekao je Horvat. (vlada.gov.hr)