Video: Dragan Tomljanović iz Slatine posadio je dvadesetak stabala japanskog kestena i maruna, koja mogu dati i 200 kilograma ploda po drvetu

Zbog svojih ukusnih plodova, pitomi kesten dolaskom jeseni dobiva veliku pažnju. Ova, mnogima omiljena namirnica u hladnim danima, u Hrvatskoj je rasprostranjena na površini većoj od 135 tisuća hektara.

Dragan Tomljanović iz Slatine prije osam godina posadio je dvadesetak stabala japanskog kestena i maruna.

– Od tri stabla maruna, dva su se osušila jer nisam vodio brigu o sadnji. Sadio sam u jesen, a to je jednogodišnje drvo koje se preko zime smrzlo. Treća vrsta je naša domaća koju sam našao u našim šumama. Kod japanskog kestena plod je poprilično krupan kao i kod maruna, a kod našeg domaćeg plod je sitniji, ali stabla su rodnija – rekao je Tomljanović.

Godina je, prema riječima našeg sugovornika, bila loša za kesten.

– Prošla godina je bila bolja, jer ranije vrste je oštetio mraz. Kasnije vrste su malo bolje rodile, s obzirom na ovogodišnje uvjete, ali i za njih je godina loša – ističe Tomljanović.

Kada je riječ o urodu, najbolji rezultati dolaze nakon 15 godina.

– Stablo kestena, u punoj snazi, trebalo bi dati oko 200 kilograma plodova, a ova stabla su još mlada te je godina loša. Po drvetu imam samo nekoliko kilograma – priča Tomljanović.

Za veću rodnost stručnjaci preporučuju razmak čak i do 10 metara između stabala koja formiraju veliku, zaobljenu krošnju dobro osvijetljenog ruba. Sadnja se obavlja ručno, a potrebna je i prihrana gnojivom.

– Štihačom iskopate rupu 50 s 50 centimetara, stavite humus i zemlju. Način sadnje je standardan kao za većinu stabala voća. Ne zahtijeva ni neku preveliku prihranu. Koristio sam mineralno gnojivo i to najviše kilogram i pol po stablu – objašnjava Tomljanović.

Ova kultura preferira duboku, rahlu, svježu i plodnu zemlju. Najbolje uspijeva na blago kiselom tlu pH vrijednosti ispod 6,5. Tomljanović ističe kako kesten ne zahtijeva previše agrotehničkih mjera. U prvih nekoliko godina potrebno je navodnjavanje, a kasnije je ono prednost u uzgoju.

– Stabla prskam crvenim uljem i jednom ili dvaput godišnje protiv insekticida. Naše područje je bilo poznato po kestenima, ali ih je u planinskom dijelu uništio rak kestenove kore. Kod nas je najveći štetnik kestenova osica koja napada sam zametak kestena – ističe Tomljanović.

Kestenova osa šiškarica u Hrvatskoj je prisutna od 2010. godine. Prvi simptomi napada uočavaju se u proljeće kada počinje tjeranje izbojaka.

Prema riječima našeg sugovornika, površina pod kestenom u Hrvatskoj opada.

– U Istri postoje nasadi maruna. U Hrvatskoj Kostajnici je, isto kao i kod nas na Papuku, došlo do velikog sušenja, tako da bi on kod nas mogao i nestati. Izgleda da su uzrok klimatske promjene i rak kestenove kore. Ljudski faktor ne utječe na njega – smatra Tomljanović.

Rak kestenove kore u Hrvatskoj se pojavio 1955. godine. Ova bolest uzrokuje sušenje stabla kroz nekrozu kore te rakaste izrasline na granama i deblu. Krčenje oboljelih stabala i rezidba zaraženih grana jedine su mjere zaštite. Naš sugovornik ističe kako neke biljke nisu dobri susjedi za ovu kulturu, kao na primjer bor.

Za prodaju kestena skupljenih na državnim površinama, potrebno je imati ugovor s Hrvatskim šumama, a za skupljanje plodova dnevnu ili vikend dozvolu. One koji je nemaju, šumarska inspekcija može kazniti s novčanim iznosom do sedam tisuća kuna. (www.agroclub.com)