Upriličena neuobičajena ali sasvim prigodna Noć muzeja
Večerašnja 16.-ta po redu Noć muzeja za moto ima naziv “Zadaće muzeja u uvjetima kriza“. Smisao ove manifestacije je okupiti sve muzeje, odgojne i znanstvene ustanove s ciljem promoviranja baštine i ukazivanja na pojedine poteškoće i probleme s kojima se ove ustanove susreću u svom radu. Ovogodišnja tema posvećena je pitanju interakcija zajednice i muzeja odnosno kako muzej utječe na zajednicu i zajednica na muzej.
Noć muzeja, u našem Zavičajnom muzeju, trebala je, prema planovima organizatora, započeti digitalnom projekcijom fotografija „Slatinska digitalna razglednica“ svima poznatog slatinskog zaljubljenika u fotografiju Roberta Turkalja. Ovoj izložbi svakako je cilj bio promovirati Slatinu kao turističku destinaciju. No,s obzirom na to da se izložba trebala održati u vanjskom prostoru, na pročelju zgrade Starog kotara, jaki naleti vjetra odgodili su je na tada „kada vremenske prilike dozvole iskoristiti pun potencijal, ljepotu i draž pripremljenih fotografija“, kako je rekao v.d.ravnatelja Zavičajnog muzeja Slatina Srđan Đuričić. Za sami uvod u Noć muzeja, Đuričić je rekao nekoliko prigodnih riječi najavivši i program današnje večeri, a potom je govorio i slatinski gradonačelnik Denis Ostrošić, prisjećajući se vremena iz kojeg datira zgrada Staroga kotara u kojoj je smješten naš muzej kao i ponekih uspomena toga vremena, s osvrtom na sadašnje, današnje izazovno vrijeme pandemije u kojem nije lako funkcionirati i obavljati niti muzejsku djelatnost.
Tijekom trajanja Noći muzeja, naravno uz pridržavanje epidemioloških mjera, svim posjetiteljima je omogućen i posjet stalnom postavu muzeja, odnosno aktualnoj izložbi dječjih radova, koju su prisutni i pošli pogledati. Đuričić je najavio i tijekom gostovanja u programu Radio Slatine, ali i večeras, potpuni redizajn internet stranice slatinskog Zavičajnog muzeja. „Ovogodišnji program, odvija se van samog muzeja i na mrežnim stranicama. Upravo zbog toga muzej je tijekom prosinca 2020. i siječnja 2021. redizajnirao i unaprijedio svoju web stranicu koja je za Noć muzeja puštena u rad. Na ovaj način izrađena je dugoročna platforma za komunikaciju muzeja i posjetitelja ali i buduću prezentaciju bogatog kulturnog nasljeđa slatinskog kraja“, rekao je Đuričić.
Posjetitelji su upućeni da ju prouče, ali na njoj i potraže dva domaća, slatinska, dokumentarna filma koji također čine dio večerašnjeg programa. Naime, ovoga puta online, odnosno na internet stranici našega muzeja mogu se pogledati dokumentarni film „Slatina k’o Slatina“ autorice Nikoline Tomić i Foto video kluba Slatina. Dokumentarni film Slatina k̕o Slatina ostvaren je u Suradnji Zavičajnog muzeja Slatina i Fotovideo-kluba Slatina a javnosti je prvi put bio prikazan 2019. godine. Priča o vremenu odrastanja, školi, crkvi, kinu, druženju i tržnici ispričale su protagonistice Ruža Stokuća i Ljubica Iličić čija nas sjećanja vode u Slatinu 50- tih godina prošlog stoljeća. Fotografski materijali i video snimci iz tog vremena mlađoj generaciji pružaju novi pogled i informacije o njihovom gradu, dok starije ove vizure odvode u vrijeme mladosti i odrastanja. Ovaj dokumentarni film protkan je iskustvima i sjećanjima pojedinaca u kojima se svatko može pronaći.
Drugi po redu film je naziva „Tradicijski obrt Vlatka Gribla“ u kojem svoj originalni autorski uradak o slatinskom zaštićenom tradicijskom obrtu obrade kože obrta Gribl predstavlja Marinianis studio. Nematerijalna kulturna baština predstavlja važan dio hrvatske baštine u cijelosti. Ona predstavlja znanje koje se prenosi iz generacije u generaciju, kao i procese stalnog stvaranja i djelovanja zajednice i skupine. Baština ovog karaktera pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta pojedine zajednice. Iz nje iščitavamo fragmente povijesnih mijena kroz koje je zajednica prošla i na taj način obogatila svoj identitet. Na prostoru Slatine zaštićena su dva tradicijska obrta (krznar i užar) kao nematerijalna kulturna baština. Tema ovog dokumentarnog filma je krznarski obrt obitelji Gribl koja je pokrenula obrt dvadesetih godina prošlog stoljeća. Začetnik obrta bio je Dragutin Gribl rođen 1893. godine u Mikleušu, koji je po doseljenju u Slatinu otvorio krznarski obrt. Od 1952. godine, u radionici radi i Dragutinov sin Slavko, koji nakon smrti oca nastavlja obrt. Treća generacija krznara u obitelji Gribl je današnji krznar Vlatko Gribl. Krznarski obrt Gribl predstavlja ostatak bogate obrtničke tradicije Slatine i okolice a ujedno nas vraća u Slatinu, u prvu polovicu 20. stoljeća. Ovi filmovi koji svojom formom i sadržajem također imaju za cilj promovirati slatinske vrijednosti, prvenstveno povijesnu,ali i tradicijsku, na web stranici slatinskog muzeja biti će dostupni do 31. siječnja 2021. godine.
Organizatori Noći muzeja, Grad Slatina, Zavičajni muzej Slatina i Turistička zajednica Grada Slatine,na kraju su zajednički poručili: „Neka nas ova izazovna vremena ne odvrate od interakcije stvaralaštva, umjetnosti, inspiracije i ljubavi prema našem lijepom gradu.
Slatinsku Noć muzeja posjetili su slatinski gradonačelnik Denis Ostrošić, direktor TZ Grada Slatina Jurica Bosak i njegov zamjenik Hrvoje Valpovac, v.d.ravnateljice DV Zeko Slatina Tamara Dorić, ravnatelj CK Slatina Vlatko jelenčić, Udruga Vretenac, Nikolina Tomić…
(T.K.S./Foto:Tea Kiš Slačanac)
