U Zavičajnom muzeju u Slatini otvorena izložba “Knjige, časopisi i notni zapisi”
U povodu 200-te obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog koja je obilježila 2019. godinu, izložbu „Knjige, časopisi i notni zapisi priredili su Ogranak Matice hrvatske u Slatini i Zavičajni muzej Slatina u suradnji s nekadašnjim potpredsjednikom Središnjice Matice hrvatske Stjepanom Sučićem.
Uvodno slovo o ovoj izložbi prigodom svečanog otvorenja u slatinskom Zavičajnom muzeju, kojemu su uz slatinsku publiku svjedočili i predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Virovitici, predsjednica Dubravka Sabolić i dopredsjednik Dražen Bunjevac, dala je predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Slatini Zorica Varga, a nakon što je posjetitelje pozdravio i v. d. ravnatelja Zavičajnog muzeja Srđan Đuričić, o inicijativi za održavanje ove izložbe kao i o zaslugama ovog velikana hrvatske glazbe, skladatelja, ilirca i preporoditelja, govorio je g. Stjepan Sučić, koji je Lisinskog postavio „rame uz rame“, uz
vodeće članove hrvatskog narodnog preporoda.
Djelovanje i trajni utjecaj Vatroslava Lisinskog na hrvatsku kulturu, Slatinčanima je prikazan preko odabranih notnih zapisa, časopisa i knjiga koje su vjerno svjedočanstvo njegova rada, dok njihova količina nudi posjetiteljima uvid u značaj Lisinskog u hrvatskoj kulturi.
– Prva opera Vatroslava Lisinskog Ljubav i zloba, koja je općenito i prva hrvatska opera, protekla je u znaku slavlja ilirskih ideja i taj nadnevak označen je kao povijesno važan u stvaranju hrvatskog umjetničkog izričaja.
Autor je i također značajne hrvatske opere Porin, čiju praizvedbu na žalost nikad nije doživio, jer je umro ne napunivši ni 35 godina.
U ozračju 200. obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskog koja je bila lani nastavit ćemo s proučavanjem i promišljanjem kulturnih, prosvjetnih, društvenih i političkih prilika u 19. stoljeću i stanovitom rekapitulacijom svega što je imalo za posljedicu taj preporodni žar i zanos, kada smo se borili za opstanak, kada je bilo pitanje hoćemo li uopće imati škole ili novine na svom jeziku. Naši su pradjedovi uspjeli stvoriti takve ustanove i najveće kulturne događaje, a na nama je da promišljamo što ćemo učiniti za sutrašnjicu, te da iz te baštine izvučemo ono najbolje što ćemo prikazati svijetu, jer mi jesmo na karti kulturnih događaja cijeloga svijeta i imamo što pokazati.
Vatroslav Lisinski svojom je glazbom dao najljepše ruho suvremenom hrvatskom pjesništvu, on je uzdigao to pjesništvo, a pjesnici su mu uzvratili jer su o njemu pjevali. Isto tako njegovi nasljednici i drugi glazbenici također su napravili pravi procvat Hrvatske zborske glazbe, solo popjevki, skladali bezbrojne skladbe, opere…, ali najvažnije je ipak da mi sami to proučimo što je i cilj ovih izložbi, da vidimo tu veličinu i tu nadarenost i Lisinskog i Dimitrija Demetra, Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Petra Preradovića, Ivana Trnskog, Ljudevita Gaja, Stanka Vraza… i mnogih drugih umjetnika koji su nastavili to djelovanje.
Ja se nadam da će se mladi u Slatini i drugim gradovima pozabaviti ovom građom na moderan način, te da 
ćemo putem modernih medija znati naći način da budemo najbolji tumači onoga što imamo i da budemo poticatelji novom stvaranju, – rekao je Stjepan Sučić koji je nakon što je gradonačelnik Grada Slatine Denis Ostrošić prigodnim riječima otvorio izložbu, priredio slušanje tonske snimke, starog tonskog zapisa s gramofonske ploče, odnosno reprodukciju iz 20-ih godina prošlog stoljeća pjesme Zorko moja.
Svečano otvorenje ove izložbe svojim su nastupima uveličali; učenica 6. razreda gitare Glazbene škole Milka Kelemena Slatina, Lana Radić, čiji je učitelj Siniša Ivček, a koja je izvela skladbu Ivana Padovca Poloneza, te Gradsko pjevačko društvo Zrinski koje je pod ravnanjem prof. Antonija Brzice izvelo pjesmu Prosto zrakom ptica leti, Vatroslava Lisinskog.
Izloženi materijali nastali su kao rezultat višegodišnjeg prikupljanja g. Sučića, manji dio materijala posuđen je iz slatinske Gradske knjižnice i čitaonice, OŠ Vladimira Nazora Nova Bukovica, Ogranka Matice hrvatske u Slatini i Zavičajnog muzeja Slatina.
(mf/Foto: Mihaela Feldi)
