U Zavičajnom muzeju Slatina održana promocija monografije i otvorenje izložbe „1991.” Zorana Filipovića
Zavičajni muzej Slatina i Grad Slatina u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, organizirali su jučer predstavljanje monografije „1991.“ i otvorenje istoimene izložbe fotografija autora Zorana Filipovića, povodom 28. obljetnice oslobođenja slatinskog područja i sjećanja na 47 nevinih žrtava stradalih 13. prosinca 1991. godine od strane srbočetničkog agresora.
U ime domaćina Zavičajnog muzeja Slatina goste i posjetitelje pozdravio je v.d. ravnatelja Srđan Đuričić koji je ukratko predstavio autora i njegovu izložbu koja je svjedočanstvo stradanja, žrtve ali i nade.
Ova dokumentarna izložba govori o ratnim zbivanjima na prostoru Republike Hrvatske tijekom druge polovice 1991. godine, koju prati monografija na 228 stranica, gdje je hrvatski fotograf Zoran Filipović prikazao brojna ratišta koja je 1991. godine prošao kao novinar i fotograf bilježeći ratne strahote i stradanja.
Crno bijela fotografija, kao i igra svjetla i sjene te prirodne pojave kao što su izmaglica svim fotografijama daju nestvaran kontekst vremena i prostora koji će promatraču dočarati stvarne emocije hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata koje je Filipović kroz svoj objektiv uspio trajno uhvatiti i sačuvati.
Koncept izložbe vođen je geografskom osnovom s ciljem prikazivanja ratišta od Vukovara do Dubrovnika, među kojima su se uz Vinkovce, Osijek i brojna druga mjesta, našli Slatina i Voćin.
Zoran Filipović svoju profesionalnu karijeru započeo je u zagrebačkom magazinu “Start ” i tjedniku “Danas” te kao njihov reporter završava 1989. godine na Kosovu gdje ga se posebno dojmila slika rudara koji su na par tisuća metara ispod zemlje prosvjedovali zbog srpske represije. Shvatio je da se tamo piše povijest čija će strahota sustići i Hrvatsku. Tamo ostaje gotovo dvije godine, a zbog svojih veza s Hrvatskom pri pokušaju povratka u Hrvatsku, u Crnoj Gori biva uhapšen pod optužbom za špijunažu.
Kako se spasio i nastavio svoje djelovanje Filipović nije želio otkriti na otvorenju izložbe već je preporučio svoju monografiju „1991.“ koja među svojim stranicama skriva cijelu sudbinu koju je zapisao u svom dnevniku.
Prisjetio se ratnih strahota koje je prošao na hrvatskim ratištima. Za slike rata koje su nadolazile, za to strašno vrijeme, na neki način pripremio ga je boravak na Kosovu gdje se naučio živjeti sa smrću u svojoj blizini i respektirati je, što je, kako je rekao, bio razlog što je i preživio ovaj rat.
Prisjetio se i 28. rujna kada je ušao kroz kukuruzni put u Vukovar gdje više nitko nije dolazio, i stigao u vukovarsku bolnicu gdje ga je bolničar Marko Mandić vidio kao spasitelja svoje djece. Iako mu je namjera bila ostati u Vukovaru, Filipović je ipak pristao i uspio iz njega izvući Markovo dvoje djece od osam i deset godina, što je kasnije gledajući spasilo i njemu život, jer da je ostao završio bi zajedno s Markom ubijen na Ovčari budući da mu je glava od strane srpskih agresora bila ucijenjena. Markova supruga, medicinska sestra u vukovarskoj bolnici, preživjela je i doživjela ponovni susret sa svojom djecom.
Nekoliko riječi o monografiji rekla je i predstavnica Ministarstva hrvatskih branitelja Ivanka Bušić, voditeljica službe za očuvanje i promicanje vrijednosti Domovinskog rata koja je istaknula kako Ministarstvo hrvatskih branitelja trajno brine o očuvanju istine o Domovinskom ratu i pravima hrvatskih branitelja, a jedan od načina sjećanja i čuvanja od zaborava, upravo su ovakve izložbe. Zoran Filipović svojim je objektivom zabilježio najteže trenutke stradanja u Domovinskog ratu, a njegove fotografije trajni su svjedok tih dana.
Izložbu je otvorio gradonačelnik Grada Slatine Denis Ostrošić koji je tom prigodom istaknuo kako Slatina u gostima ima jednu osebujnu ličnost koja je kroz svoje zanimanje fotografa proživjela, na jedan poseban način, vrijeme koje je zanimljivo ali nimalo jednostavno i da od takve osobe puno toga možemo naučiti i kroz ono što ona živi ali i kroz ono što ostavlja iza sebe. Ova izložba je nadogradnja onoga što bi mladi trebali naučiti i znati jer je ono što uče u svojim udžbenicima samo prva stepenica ka spoznavanju istine o Domovinskom ratu.
– Danas imamo jednu dobru priliku da se kroz ovu izložbu priključimo jednom vlaku sjećanja koji se događa u prosincu u cijeloj Hrvatskoj s ciljem da se ne zaboravi, – zaključio je gradonačelnik Ostrošić.
Izložba „1991.“ će u Zavičajnom muzeju u Slatini biti otvorena do 20. siječnja iduće godine.
(mf/Foto: Mihaela Feldi)
