U Zavičajnom muzeju otvorena izložba „Branko Ružić“
U galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Slatina povodom 29. međunarodnoga glazbenog festivala Dani Milka Kelemena, Zavičajni muzej Slatina i Grad Slatina u suradnji s Galerijom umjetnina grada Slavonskog Broda pripremio je likovnu izložbu slavonskobrodskog kipara, slikara, likovnog pedagoga i pisca Branka Ružića, jednog od najpoznatijih akademskih likovnih umjetnika druge polovice 20. stoljeća.
Posjetitelje i goste na otvorenju izložbe pozdravio je ravnatelj Muzeja Vlado Majhen, a o nastanku izložbe govorio je kustos Srđan Đuričić. – Zavičajni muzej Slatina svojom galerijskom djelatnošću svih ovih godina slijedio je Međunarodni glazbeni festival Dani Milka Kelemena. Kroz tih 29 godina svi naši posjetitelji mogli su vidjeti različita djela eminentnih imena hrvatske umjetnosti 20. stoljeća. Opus galerijskog programa Zavičajnog muzeja obuhvatio je djela umjetnika koji su bili suvremenici Milka Kelemena, ali je poslužio i kao platforma za izlaganje mladih umjetnika, novih nada, no jednako tako i kao mjesto za podsjećanje što je, tko je, i što je skladatelj Kelemen stvarao. Kroz prošli galerijski ciklus posjetitelji su mogli vidjet stvari izravno vezane uz Kelemena, fotografije i predmete s njegovih putovanja, Kelemenove partiture i djela. Prošle godine muzej smo otvorili mladim umjetnicima i postavili izložbu djela studenata Akademije za kulturu i umjetnost iz Osijeka – rekao je kustos Đuričić i zahvalio ravnateljici slavonskobrodske Galerije i njenim djelatnicima što su omogućili postavljanje Ružićeve izložbe u Slatini.
Usporedba dvojice umjetnika, Kelemena i Ružića, očituje se u njihovim posebnostima i želji da budu „drukčiji“. O Kelemenovoj glazbi, rekli bismo, gotovo sve je poznato, a Ružić je u svojim književnim zapisima (Laude II) zapisao: „Svi instrumenti su tu. Koncert može početi. Blagodarim dirigentu koji diže palicu bez nota i bez treme.“
Ravnateljica Galerije umjetnina grada Slavonskog Broda Romana Tekić izrazila je uvjerenje da bi i autor Ružić bio sretan što se prviput pokazuje njegova umjetnost stanovnicima Slatine. Govoreći o Branku Ružiću kao autoru, istaknula je njegovu veliku donaciju Slavonskom Brodu kao svome rodnom gradu, iako je u njemu proveo tek manji dio svoga djetinjstva.
– Zahvaljujući toj činjenici, 2004. godine u brodskoj Tvrđavi otvorena je Galerija Ružić i suvremenici, koja nudi presjek suvremene hrvatske umjetnosti, od radova Vojina Bakića i Valerija Michielija, Slavka Kopača, pa do umjetnika srednje generacije kao što su Petar Barišić, Marija Ujević, Edo Murtić i brojnih drugi.
Ravnateljica Galerije umjetnina i voditeljica Zbirke Ružić i Suvremenici za ovu izložbo odabrala je radove koji zastupaju sve Ružićeve umjetničke faze pa su izloženi radovi u drvu i terakoti, po kojima je najpoznatiji, kao i gvaševi, te skulpture od kaširanog papira, nastale kao rezultat njegove osobne tragedije.
– Naime, krajem osamdesetih godina Ružić putuje u Parmu vidjeti jednu skulpturu koju je radio za tamošnji park i doživljava tešku prometnu nesreću pa pet mjeseci provodi u gipsu u bolničkom krevetu, ali ni tada ne miruje, nego vrhovima prstiju koji mu vire iz gipsa radi skice za radove koji će nastati kad se oporavi. No, kad je konačno izišao iz bolničkog kreveta, nije više imao snage raditi u drvu, nego poseže za kaširanim papirom, tehnikom koja je svojstvena dječjem likovnom izrazu i likovnoj pedagogiji u višim razredima osnovne škole, ali i to ima smisla jer je Ružić cijeloga života bio i likovni pedagog. Napisao je sjajan pedagoški priručnik Djeca crtaju, radio je sa svim uzrastima djece, a jednostavnost i iskrenost dječjeg likovnog izraza toliko ga se dojmila da je često posezao za njom i za svoj likovni izraz. Ružić je umjetnički bio aktivan do smrti 1997.
Posjetiteljima otvorenja izložbe „Branko Ružić“ obratio se i gradonačelnik Denis Ostrošić, koji je usporedio svestranost dvojice umjetnika, Kelemena i Ružića. Prisjetio se prvih godina festivala Dani Milka Kelemena i njegove glazbe kroz svoj haiku prikaz festivala („kraj silnih nota / izložena me proza / dotakla vedrinom“), stihovima iz zbirke objavljene 2005. godine („te krhotine / pršte tolikom oštrinom / da žica puca“), kao i brzi protok vremena („peti su dani / sedamdeseti i peti / rođendan slavi“).
– A mi nagodinu slavimo stotku njegovu i 30 godina festivala. Toliko je godina prošlo, a mi smo i dalje zaigrani, i nadam se da ćemo tako ostati još najmanje 30 ili još toliko, – rekao je gradonačelnik i otvorio izložbu.
Petar Žarković
