U slatinskom Zavičajnom muzeju otvorena izložba „Sjećanje na Dragana Miloševića“

U prigodi obljetnice rođenja jedinog slatinskog akademskog slikara Dragana Miloševića koji nas je prošle godine prerano napustio, u zajedničkoj suradnji Zavičajnog muzeja Slatina i Ogranka Matice hrvatske Slatina jučer je svečano otvorena izložba simboličnog imena „Sjećanje na Dragana Miloševića“.

14. srpnja ove godine napunio bi 67 godina, stoga su se upravo na taj datum u slatinskom muzeju uz obitelj i rodbinu Dragana Miloševića okupili i njegovi brojni prijatelji i sugrađani koje je na samom početku pozdravio ravnatelj Zavičajnog muzeja Slatina Vlado Majhen.

Budući da je otišao tiho, u neko čudno i neobično vrijeme, puno prijetnje i strepnje, ogrnuto pandemijom, koje  je ograničavalo i posljednje ispraćaje, tog značajnog čovjeka koji je u našem gradu ostavio neizbrisiv trag potezom svoga kista prisjetila se predsjednica slatinskog Ogranka Matice Hrvatske Zorica Varga koja je istaknula kako mu ovom bogatom izložbom njegovih slika odajemo počast onakvu kakvu zaslužuje.

– Dragan je bio vrijedan Matičin suradnik u nekoliko projekata od kojih je, svakako, najznačajniji Slatinske slike, koji seže još u devedesete, a ideja o pripremi ove izložbe došla je nekako spontano, sa željom da zajedno s vama podijelimo ljepotu njegova stvaralaštva, ali i želja da što duže ostane u našem sjećanju.

Imao je dušu djeteta, a srce bezgranično, toplo, i upravo tu toplinu poklonio nam je u svojim slikama, koje je tako nesebično poklanjao, pa danas, otvarajući vrata slatinskih domova, udruga, muzeja, brojnih ugostiteljskih objekata, ustanova i gradskih institucija, smiješe nam se Draganovi suncokreti, i perunike, žubori Drava u svoj svojoj ljepoti i igri vodenih kapljica, slavonska šuma, gugutava, raskošna, ovjenčana šarenilom boja Draganova kista, – istaknula je Zorica Varga, a potom je potpredsjednica Ogranka Ksenija Vujanović-Juras pročitala IN MEMORIAM naziva „Slike koje izazivaju uspomene i divljenje“ koji je pripremila članica slatinskog ogranka Matice hrvatske Dragica Šuvak, a u kojemu je istaknula kako je slatinski umjetnik Dragan Milošević zaslužio poštovanje i divljenje radovima nastalim kroz više desetljeća rada jer stvorio je tisuće djela u rasponu od figuralnih motiva do apstrakcija u kojima se igrao bojom, motivima i pokazao svoju duboku povezanost s rodnom Slatinom, jablanom koji se izdiže nad njom, nedalekom Dravom, ali i prijateljima okupljenima u društvu, obiteljima…

Bio je akademski slikar velike stvaralačke energije, nevjerojatni kolorist, posvećen svom zanatu slikara i pozivu umjetnika. Nastojao je uhvatiti srž, i prirode, i čovjeka, a ključ njegovih djela je upravo boja koja je mogla biti bogato nanesena i maštovito kombinirana ili samo nježno naglašena, ali uvijek prisutna, funkcionalna i značajna.

Od onih prvih Perunika – njegovog diplomskog rada, danas je u zbirci slatinskog muzeja ostao dopadljiv promatraču, ali i drugačiji od ostalih, svoj. I poput jablana iznad Slatine koji su česti na njegovim pejzažima, i koji su poveznica s njegovom rodnom Višnjicom gdje ih je bilo pedesetak, njegovo ime će se zauvijek izdizati među Slatinčanima. Bio je jedinstvena osoba u kulturnom životu grada, iza kojega je ostala praznina koja će se teško popuniti jer je prerano otišao.

O njegovom životu, školovanju i radu govorio je autor izložbe, kustos Zavičajnog muzej Slatina Srđan Đuričić koji je istaknuo kako mu je unatoč poznavanju djela Dragana Miloševića izuzetno žao što nije imao prigodu upoznati ga osobno i pružiti ruku toj ruci koja je napravila brojne divne radove čiji se tek mali dio nalazi na ovoj izložbi.

– Većina vas se sjeća Dragana kao samozatajnog i iskrenog slikara s vrlo malo riječi, no kroz svoje slike on progovara svoje intimne i osobne trenutke, trenutke vedrine, veselja, spokoja i smiraja, ponekada i tuge, dekadencije. 

Ova poshumna i retrospektivna izložba daje uvid u Draganov stvaralački rad i njegov duh od vremena upisa na Akademiju do njegove prerane smrti, a prikazuje njegov rad u različitim tehnikama od crtačkih, grafičkih i slikarskih do modeliranja u glini.

Središnji dio izložbe prikazuje umjetnikovu stolicu, štafelaj s nedovršenom slikom i paletu s neiskorištenim bojama i upravo na taj način želja nam je bila prikazati njegovu preranu smrt i onaj puni umjetnički potencijal koji je još mogao stvarati, – rekao je Đuričić te se zahvalio svima koji su ustupili Draganove radove iz svojih privatnih zbirki kako bi ova izložba koja će u Zavičajnom muzeju Slatina biti otvorena do 1. rujna, bila bogatija i potpunija, tim više što Dragan za života nije mario za izložbe i imao ih je tek nekoliko.

Izložba je dijelom i prodajnog karaktera budući da je Draganova supruga Štefica Mudri koja je također prisustvovala izložbi, ustupila na prodaju nekoliko njegovih radova.

Slatinski dogradonačelnik Ilija Nikolić zahvalio se obitelji, rodbini i prijateljima Dragana Miloševića kao i Ogranku Matice hrvatske Slatina i slatinskom Zavičajnom muzeju na organizaciji ove izložbe koja je svojim sadržajem obogatila obilježavanje Dana grada Slatine, naglasivši kako će se Grad Slatina svojom potporom i nadalje uključivati u ovakva kulturna događanja.

– Drago mi je što smo imali ovakvog slikara i što ćemo svijetu moći pokazati, i kroz Turističku zajednicu Grada Slatine i naše druge projekte, vrijedna djela gospodina Dragana, – istaknuo je dogradonačelnik Nikolić te proglasio izložbu otvorenom.

Otvorenje izložbe popraćeno je projekcijom dokumentarnog spota koji nosi simboličan naziv „Sjećanje na Dragana Miloševića, akademskog slikara 66“ koji prikazuje Draganove slike, a pojavljuje se i sam Dragan.

Spot koji traje 66 minuta za 66 godina života, Draganu u čast snimio je njegov brat Željko Felbar, te na taj način obilježio datum njegovog rođenja.

Spot prikazuje 200 radova koji su snimljeni po privatnim, obiteljskim zbirkama od Zagreba, Virovitice i naravno Slatine, a dostupan je i na Internet portalima Felbar Studia i Marinianis TV-a, te Facebooku.

 – Drago mi je da smo sada uspjeli na jednoj ovakvoj izložbi prikazati njegove radove kojih je bilo preko 2000, jer za života nije imao puno izložbi budući da je većinu svojih radova vrlo brzo prodao, pa je teško bilo skupiti radove za izložbu.
U suradnji s Melom Kelemen rodila se ideja da se u Slatini pronađe adekvatan prostor koji bi objedinio umjetnost Dragana Miloševića i Milka Kelemena kao trajni postav koji bi prikazivao njihov rad i djelo koji su se u pojedinim segmentima života čak i ispreplitali. 

Ideja je da bi se to moglo ostvariti u prostoru Draškovićevog dvorca u Slatini. Tako bi prizemlje bilo posvećeno stalnom postavu Draganovih slika, na prvom katu bi bile posložene sve Kelemenove nedirnute stvari iz Stuttgarta, odnosno klavir, ploče, slike…, na gornjem katu bi se prema želji pok. Jadranke Srdoč uredio kazališni prostor s malom pozornicom, a pronašao bi se prostor i za povijest slatinskog radija, televizije i kazališta. U projekt bi se uključila i Matica hrvatska Ogranak Slatina koji bi ovdje mogao urediti svoj prostor za rad.

Dvorac je renoviran, odnosno konstrukcijski pojačan u svim etažama. Zamijenjeno je i krovište, a prema dosadašnjim razgovorima sadašnji vlasnik je zainteresiran za prodaju istoga.

No za takav veliki projekt potreban je nositelj koji bi trebao osigurati sredstva putem europskih fondova, a zamisao je da se uzme i stara zgrada sjedišta Ekonomske škole te da se s malim parkom zaokruži cijeli kompleks. No da bi se to ostvarilo potrebno je puno truda i vremena. Prve kontakte sam već ostvario te se zaista nadam pokretanju takvog projekta, – rekao je Željko Felbar.

Dok je u pozadini svirala glazba koju je Milošević volio slušati za života, razgledavajući slike postavljene na izložbi prepričavale su se i razne anegdote vezane za razne susrete s Draganom Miloševićem, od onih kada je spajao kraj s krajem za vrijeme studiranja, a onima koji su mu pomogli kasnije se zahvalio svojim umjetničkim djelima, do onih kako je bio najbolji student u svojoj klasi i već kao takav poznat u cijeloj Hrvatskoj, a razgovaralo se i o njegovoj osobnosti koja je odisala čistom dobrotom.
(mf/Foto: Mihaela Feldi)

◄ 1 2

Dragan Milošević rođen je u Višnjici 14. srpnja 1954. godine. Godine 1961. obitelj se seli u tadašnju Podravsku Slatinu u kojoj Dragan pohađa osnovnu školu a potom upisuje gimnaziju. Po završetku obrazovanja u Slatini ljubav prema umjetnosti ga odvodi u Čakovec gdje upisuje Pedagošku akademiju, odjel likovnih umjetnosti, na kojoj je apsolvirao 1976. godine. Paralelno sa Pedagoškom akademijom dodatna znanja stječe i na Arhitektonskog fakultetu. Godine 1977. upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj diplomira 1981. godine u klasi doajena hrvatskog slikarstva Šime Perića.  Po završetku formalnog likovnog obrazovanja vraća se u Slatinu u kojoj ostaje i djeluje sve do svoje smrti 13. listopada 2020. godine.