U Slatini predstavljena knjiga „LIKA I VELEBITSKO PRIMORJE u hrvatskoj književnosti“

Matica hrvatska Ogranak Slatina i Udruga Ličana Vila Velebita Slatina jučer su slatinskom Zavičajnom muzeju organizirali predstavljanje knjige „LIKA i VELEBITSKO PRIMORJE u hrvatskoj književnosti“ koju su priredile Ana Lemić i Jasminka Brala Mudrovčić u izdanju Matice Hrvatske; Ogranka MH u Gospiću i Udruge Ličana Vila Velebita u Zagrebu.

Predstavljanje je započelo pjesmom Vila Velebita u izvedbi Udruge Ličana Gacka iz Bizovca.
Predsjednica slatinskog ogranka MH Zorica Varga zaželjela je dobrodošlicu autorici i predsjednici Ogranka MH iz Gospića Ani Lemić i potpredsjedniku MH Stjepanu Sučiću te pozdravila nazočne goste među kojima i gradonačelnika Slatine Denisa Ostrošića.
Predsjednik slatinske Udruge Ličana Vila Velebita Željko Šnjarić zahvalio se slatinskom ogranku MH na organizaciji ove promocije te uz Ličane i Ličanke, članove slatinske udruge, pozdravio i članove Udruge Ličana Vila Velebita iz Virovitice s predsjednicom Željkom Grahovac, članove Zavičajnog kluba Gacka iz Bizovca odjevene u ličke odore te predstavnike brojnih slatinskih institucija.

Potom je prof. Zorica Varga predstavila goste večeri.

Ana Lemić rođena je 21. lipnja 1943. godine u Kaniži kraj Gospića u kojemu je završila osnovnu školu i gimnaziju. Nakon završenog studija fizike i matematike radila je nekoliko godina na Pedagoškoj akademiji u Gospiću, a od 1976. godine bila je na gospićkoj gimnaziji profesorica fizike i matematike.
Od 1996.  pa do umirovljenja 2009. bila je ravnateljica gospićke gimnazije. Dugi niz godina aktivno se bavi planinarstvom, predsjednica je Hrvatskog planinarskog društva „Visočica” iz Gospića i urednica njegova časopisa Lički planinar, u kojem je objavila mnoštvo članaka o Velebitu.
Javljala se sa svojim prilozima i u časopisima Vila Velebita, Priroda, Hrvatski planinar i dr.
Predsjednica je gospićkog Ogranka Matice hrvatske i glavna urednica matičina časopisa Lička revija. Bila je i prva predsjednica Hrvatskog katoličkog društva prosvjetnih djelatnika. Članica je i Hrvatskog kulturnog vijeća i Hrvatske geološke ljetne škole.
Izdala je knjigu „Sela i stanovi na Velebitu“ koja je plod  dvadesetogodišnjeg istraživanja velebitske naseljenosti. Ona je  svjedočanstvo  života na Velebitu od nastanka do nestanka.

Stjepan Sučić dobro poznat slatinskoj javnosti. Matičar je od 1971., sudionik Hrvatskog proljeća i jedan od sudionika osnivačke skupštine MH 1971. u Slatini. Isto tako 1991. bio je vjetar u leđa Slatinčanima pri ostvarivanju Matičinih zadaća. Bio je tajnik za ogranke MH, danas je njezin potpredsjednik. Predstavljajući knjigu prisjetio se osnivanja MH u Slatini 1971. koja je bila najveća Osnivačka skupština MH ikada. Istaknuo je važnost svih hrvatskih pisaca, od Baščanske ploče do danas, koji su objedinjeni u ovoj knjizi.
„Takva je knjiga potrebna za Gospić, Liku, Maticu hrvatsku i za cijelu Hrvatsku zato što se u njoj mogu neprekidno naći nove snage za život danas.
Nema drugog naroda koji će tako držati naše pisce ako ih nećemo poštivati mi, zato postoji Matica hrvatska da bi sav narod prožela kulturom, da bismo bili kadri misliti o svim područjima narodnog života, književnog, umjetničkog, ekološkog i političkog, kako bi naša djeca znala govoriti o svim temama i bila upućenija od stranaca koji dolaze na Velebit. Treba znanje proširiti, zaposliti mlade ljude i onda se ne moramo bojati budućnosti.“- rekao je Sučić te se na kraju prisjetio riječi Ivana Mažuranića; Narodi ne pogibaju samo u ratovima, nego onda ako zamru, ako zaspu, ako se predaju i ako klonu. Zato ih treba buditi kulturnim, prosvjetnim, umjetničkim i drugim velikim događajima.

O knjizi je govorila prof. Zorica Varga istaknuvši kako je ova knjiga rezultat zajedničke misli priređivača o Velebitu kao simbolu ujedinjavanja, a ne razdvajanja hrvatskoga prostora. S njegovih surih vrhova vidi se Lika i primorje. On je promatračnica tih zemalja i čuvar njihove međusobne uzajamnosti i povezanosti. S gordim Velebitom ljudi žive u savršenoj simbiozi. U svakom trenutku to zajedničko življenje omogućava ljubav prema zavičaju, prema Lici, prema velebitskom primorju, prema domovini koja je prožeta kroz sve stranice ove knjige.

Ova  mitska moćna planina velika je tema u hrvatskoj književnosti. U ovu knjigu uključeni su pisci koji su dio hrvatske književne tradicije i koji su djelovali unutar hrvatskoga kulturnog kruga, pisci koji pripadaju i drugim književnostima, pisci iz dijaspore, ali i autori koji ne pripadaju književnoj umjetnosti u užem smislu.

Urednica knjige Ana Lemić predstavljajući knjigu govorila je o svojoj povezanosti i ljubavi prema Velebitu.
„Htjela sam svijetu pokazati što je Lika dala hrvatskoj književnosti, hrvatskoj kulturi i hrvatskom jeziku. I to je skupljeno ovdje na jednom mjestu gdje su zastupljeni svi književni rodovi i književne vrste, ulomci romana, pripovjedaka, novela, poezija, narodne pjesme, odnosno usmena književnost iz koje su mnogi književnici dobivali inspiraciju za svoja velika umjetnička djela.
Pohvalila je rad slatinske Udruge ličana i pohvalila inicijativu izgradnje Ličke kuće u Slatini, te tom prigodom uručila predsjedniku Šnjariću „Leksikon ličana“ kao početak skupljanja zavičajne zbirke.

Nazočnima se s nekoliko riječi hvale obratio i gradonačelnik Slatine Denis Ostrošić, koji je istaknuo dobru suradnju Grada Slatine s Udrugom Ličana Vila Velebita Slatina, te pohvalio knjigu kao književno blago koje treba čuvati.

Promociju su čitanjem pjesama iz knjige upotpunili profesori hrvatskog jezika OŠ Josipa Kozarca Slatina, Hana Tepeš, Ivana Strupar i Danijel Vilček uz glazbenu pratnju Fikreta Balića.

Predstavljanje knjige završilo je s još nekoliko pjesama u izvedbi Udruge Ličana Gacka iz Bizovca i domjenkom na kojemu je poslužen „Lički doručak“.(mf/Foto:Mihaela Feldi i Robert Turkalj)