U Slatini održano stručno usavršavanje inženjera šumarstva i drvne tehnologije
U organizaciji Uprave šuma Podružnica Slatina i Šumarskog društva Virovitica, danas (srijeda) su u velikoj dvorani Hrvatskog doma u Slatini održana predavanja u sklopu redovnog stručnog usavršavanja inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Prisutne je na početku pozdravio Emil Balint, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva – ogranak Virovitica, te objasnio kako je ovaj skup osmišljen kao niz prezentacija stručnjaka iz područja šumarstva podijeljenog na dvije tematske cjeline.
Predavanje na temu “Suvremena priča o šumi i ugljiku – gdje (nis)su „krediti ugljika“?” održao je dr. sc. Hrvoje Marjanović (Hrvatski šumarski institut Jastrebarsko) koji je govorio o kruženju ugljika u šumskom ekosustavu, metodama praćenja te o europskim uredbama vezanim uz praćenje zaliha ugljika. Spoznaja o važnosti i vrijednosti šuma neprestano raste, kako zbog njihove uloge u globalnome procesu kruženja ugljika, tako i zbog njihove funkcije u ublažavanju i prilagođavanju klimatskim promjenama.
Drugo je predavanje održala dipl. ing. šum. Silvija Zec, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, na temu “Stručni poslovi i stručni nadzor”, a u svome se predavanju bazirala na zakonodavni okvir kod izvođenja stručnih poslova od strane ovlaštenih inženjera šumarstva.
U Hrvatskoj gotovo 50 posto kopnene površine čine šume, što bi značilo da smo jedni od boljih u Europi, a 97 posto tih šuma je prirodnog porijekla, za razliku od ostatka europskih šuma koje to nisu. Tako visok udio prirodnih šuma rezultat je duge šumarske tradicije održivog gospodarenja koja traje već više od 250 godina. Godišnje se u šumama posiječe manje drvne mase nego što priraste, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja.
Kao nadopuna predavanju, dipl. ing. šum. Silvija Zec osvrnula se na neke probleme u šumarstvu kao što su klimatske promjene koje su vrlo bitan čimbenik koji potencijalno može uzrokovati propadanje šumskih resursa, tako da se šumarstvo mora prilagođavati kako ne bi došlo do nekih većih posljedica.
– Klimatske promjene su usko vezane uz našu struku. Nedavno se kod nas pojavila hrastova mrežasta stjenica, invazivni štetnik koji kod nas do sada nije bio prisutan, a koji jede klorofil u listovima pa hrast u lipnju izgleda kao usred jeseni. Smatramo kako je utjecala i na urod žira koji je drastično smanjen posljednjih šest godina, a to znači da nemamo s čime naploditi tlo pa ćemo vjerojatno morati regulirati sječu tako da je smanjimo. Zato su nam potrebna značajna financijska ulaganja, koja su inače uvijek problem u svakoj struci, ali nama su neophodna kako bismo uspjeli reagirati na vrijeme i zaštititi šumu – rekla je Zec.
(Tekst i foto: Nikolina Mažar)
