U Slatini održan Okrugli stol Arboretum Lisičine: Jučer, danas, sutra
Tvrtka Hrvatske šume, Uprava šuma Našice danas je u sklopu 8. tjedna botaničkih vrtova i arboretuma Hrvatske, a na inicijativu voditelja UŠP Našice Vlade Keglevića, organizirala u Slatini okrugli stol na temu Arboretum Lisičine: Jučer, danas, sutra.
Arboretum Lisičine je smješten u mjestu Lisičine na području općine Voćin, a osnovan je 1963. godine na površini od 42 ha. U razdoblju od 1. 7.2011. do 31.10.2012. g. kroz IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Mađarska djelomično je obnovljen.
S ciljem daljnjeg razvoja arboretuma kako bi ovaj vrijedan objekt dobio novu dimenziju u edukativnom, znanstvenom, rekreativnom i turističkom smislu danas su se uz djelatnike Hrvatskih šuma okupili predstavnici struke i lokalne zajednice kako bi se dogovorile smjernice daljnjih aktivnosti.
Na samom početku voditeljica Odjela za ekologiju UŠP Našice Nataša Rap pozdravila je nazočne goste: zamjenika župana Virovitičko-podravske županije Darka Žužaka, profesore sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu Milana Oršanića, Marilenu Idžojtić, Damira Drvodelića i Igora Poljaka, ispred direkcije Hrvatskih šuma Zagreb Jasnu Molc i Mirjanu Grahovac Tremski, zatim gradonačelnika Grada Slatine Denisa Ostrošića sa suradnicima Borisom Presečanom i Vesnom Klement, predsjednika Gradskog vijeća Grada Slatine Daria Vrbasliju, načelnika općine Voćin Predraga Filića, dogradonačelnika Orahovice Krešimira Pongraca, ispred Razvojne agencije Vidra Virovitica Mateju Cah, te upravitelje šumarija i voditelje odjela Hrvatskih šuma UŠP Našice.
Potom je tematski okrugli stol otvorio voditelj UŠP Našice Vlado Keglević, a kroz povijesni pregled razvoja Arboretuma Lisičine nazočne je provela voditeljica Odjela za ekologiju UŠP Našice Nataša Rap.
O značaju arboretuma govorila je prof. Marilena Idžojtić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a o mogućnostima ulaganja putem EU fondova Mateja Cah iz Razvojne agencije Vidra.
Dio površine od ukupnih 42 ha arboretuma zauzima prirodna bukova šuma (18 ha). Drugi dio, koji je arboretum u užem smislu podijeljen je na tri dijela: hortikulturni dio, euroazijski i američki dio.
Do Domovinskog rata u arboretum je unešeno 1100 različitih svojti od kojih je trenutno očuvano njih 512. Još uvijek je velik dio arboretuma pokriven korovskom vegetacijom i opstanak biljaka u tom dijelu je ugrožen.
Uz održavanje postojećih biljnih vrsta i otvorenih površina između ostaloga potrebna je obnova rasadnika kako bi se razvio komercijalni dio arboretuma, te sadnja novih svojti po kojima bi se osigurala jedinstvenost i prepoznatljivost. Budući je nemoguća obnova postojećeg, devastiranog posjetiteljskog centra i upravne zgrade potrebna je izgradnja nove sa svom potrebnom infrastrukturom i prilaznim cestama, kao i popravak ograde i izlov divljači koja je napravila štetu na osjetljivim kulturama. Isto tako treba poraditi na promidžbi kako bi se privukao što veći broj posjetitelja.
Unatoč kritici prof. Milana Oršanića što se dozvolilo da se arboretum dovede u ovako loše stanje, sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu ponuđena je pomoć i daljnja suradnja kako bi se Arboretum Lisičine obnovio.
U raspravu su se uključili gotovo svi sudionici okruglog stola te iznijeli svoje ideje i ponudili pomoć u pripremi projekata.
„Dosta je toga učinjeno u pogledu revitalizacije arboretuma Lisičine nakon ratnih stradavanja, no još su veliki koraci ispred nas te se treba okrenuti budućnosti. Cilj današnjeg skupa bilo je postići konsenzus struke i zainteresiranih jedinica lokalne uprave i samouprave. Mislim da smo postigli planirano, okrugli stol se nastavlja i svaka zainteresirana strana ima mogućnost u sljedećih desetak dana nadopuniti ili iznijeti neke nove ideje. Povjerenstvo Hrvatskih šuma nakon provedenih diskusija formulirat će zaključke okruglog stola te ih u obliku planske forme dostaviti Upravi društva na usuglašavanje, a potom se boriti za realizaciju istog.“-zaključio je na kraju okruglog stola voditelj UŠP Našice Vlado Keglević.(mf/Foto:Mihaela Feldi)
