SLATINSKI VREMEPLOV – Na Židovsku zajednicu podsjeća još samo preuređena sinagoga
Nakon što su predstavili katoličku župnu crkvu sv. Josipa, u FB objavi Slatinskog vremeplova Turistička zajednica grada Slatine i Zavičajni muzej predstavili su svojim sugrađanima i drugim čitateljima ostale vjerske objekte u gradu.
Prvi među njima je nekadašnja židovska sinagoga, koja je tijekom godina promijenila izgled i funkciju, ali zgrada još postoji. Židovska zajednica u Slatini djeluje od 1858. godine, kad osniva Židovsku bogoštovnu općinu u kuriji Drašković. Zajednica je u to vrijeme imala žensko dobrotvorno društvo, rabin je u školi držao vjeronauk, a njeni članovi mahom su se bavili trgovinom. Godine 1884. Židovska zajednica podiže sinagogu u današnjoj ulici Vladimira Nazora, izgrađenu od crvene opeke. Ona je već 1896. ucrtana u karte grada. Slatinska sinagoga preživjela je Drugi svjetski rat i uspjela se očuvati svojom strukturom u prostoru, što se danas pokazalo kao rijetkost. U tome leži njezino iznimno značenje za kulturnu povijest, kako Slatine, tako i kontinentalne Hrvatske. Danas u Slatini nema Židova. U svibnju 2008. godine, obilježavajući 60 godina države Izrael, predsjednik Židovske zajednice općine Virovitica Željko Weiss na zgradi nekadašnje židovske sinagoge otkrio je dvije spomen-ploče na hrvatskom i hebrejskom jeziku u znak sjećanja na šest milijuna Židova koji su stradali u 2. svjetskom ratu te na Židove koji su nestali iz Slatine i slatinskoga kraja. Predsjednik židovske zajednice općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj dr. Ognjen Kraus tada je podsjetio kako je u Hrvatskoj nekad bilo 40 židovskih zajednica, od kojih čak 36 u Slavoniji. Prilikom popisa stanovništva 2011. godine, samo se troje stanovnika Virovitičko-podravske županije izjasnilo Židovima, svi u Virovitici.
Stara pravoslavna crkva svetih apostola Petra i Pavla, izgrađena u prvoj polovici 18. stoljeća u baroknom slogu i osvećena 1747. godine, više ne postoji. Ona je nekoliko puta obnavljana, ali je u Drugom svjetskom ratu potpuno uništena zajedno sa svojim inventarom. Godine 1978. gradi se nova crkva u gabaritima stare, ali izmijenjenoga vanjskog oblika.
U drugoj polovici 19. stoljeća s područja današnje Njemačke, Češke i Mađarske posredstvom protestantske kneževske obitelji Schaumburg-Lippe u Slatinu doseljavaju evangelici. Oni su 1897. izgradili evangeličku crkvu u današnjoj Ulici Vladimira Nazora, koja je prije desetak godina izgubila svoju funkciju jer danas u Slatini nema evangelika. Crkva je poznata po tome što je u njezinu župnom stanu rođen hrvatski germanist i povjesničar književnosti, teoretičar i muzikolog Viktor Žmegač, čiji je djed u Slatini bio evangelički pastor.
U prvoj polovici 20. stoljeća u Slatini se pojavljuju adventisti i Jehovini svjedoci. Od godine 1975. stalna adresa adventista je u Ulici bana Josipa Jelačića, a Jehovini svjedoci koriste iznajmljene prostore i sada su u Ulici kralja Tomislava.
(Petar Žarković, Glas Slavonije/Foto: FB TZ Slatina, Petar Žarković)
