Slatinski Ličani organizirali predstavljanje dvije nove knjige prof. dr. sc. Josipa Fajdića
Udruga Ličana „Vila Velebita“ Slatina u suradnji sa Zavičajnim muzejom Slatina organizirala je jučer predstavljanje knjiga prof. dr. sc. Josipa Fajdića “Ličani u Slavoniji u prošlosti i sadašnjosti” i “Ličani i/ili Slavonci: tragovi i poveznice”.
Nakon uvodnih riječi moderatora ovoga kulturnog događaja Srđana Đuričića, kustosa Zavičajnog muzeja Slatina, predsjednik slatinske Udruge Ličana Vila Velebita Željko Šnjarić, 
u nazočnosti dopredsjednika Martina Rukavine i Roberta Turkalja, zaželio je dobrodošlicu autoru Josipu Fajdiću i njegovim gostima te uz Ličane i Ličanke, članove slatinske udruge, pozdravio i članove Udruge Ličana Vila Velebita iz Virovitice kao i predsjednika Gradskog vijeća Grada Slatine Damira Jakšića, pomoćnika direktora Turističke zajednice Grada Slatine Hrvoja Valpovca i predsjednicu slatinskog Ogranka Matice hrvatske Zoricu Varga te sve ostale posjetitelje.
Ličani i/li Slavonci: tragovi i poveznice i Ličani u Slavoniji u prošlosti i sadašnjosti: 25 godina zajednice Ličana u Požegi posljednje su dvije u nizu knjiga prof. dr. sc. Josipa Fajdića, predsjednika Ličkog zavičajnog društva „Vila Velebita“ Požega koje pod njegovim vodstvom uspješno djeluje već 25 godina, predstavljene su sinoć u galerijskom prostoru slatinskog Zavičajnog muzeja.
Uz samoga autora, ova važna književna djela predstavili su prof. dr. sc. Mihaela Markovac, recenzentica obiju knjiga i prof. Vinko Tadić kao recenzent knjige Ličani i/ili Slavonci.
Prema riječima recenzentice Mihaele Markovac, književni opus Josipa Fajdića može se podijeliti u dvije skupine, prvi dio odnosi se na znanstveno – stručnu literaturu, kao rezultat liječničke karijere i znanstvenog rada, dok se drugi dio odnosi na ličko – slavonsku tematiku kojom se autor bavi već duže vrijeme.
– Autor unazad nekoliko godina kroz svoja djela intenzivno i vrlo detaljno progovara o različitim aspektima ličkog zavičaja, kao i ličko – slavonskim poveznicama. Kao vrsni poznavatelj Like izdao je nekoliko knjiga u kojima se može iščitati njegova ljubav prema rodnome kraju. Međutim, kao netko tko je skoro svoj cijeli radni i životni vijek proveo u Požegi, znakovito je u svojim novijim djelima povezao Liku i Slavoniju te identitet obje regije, – istaknula je prof. Markovac te dodala kako nas je autor u ovim djelima upoznao s brojnim istaknutim pojedincima ličkih korijena koji su svojim djelima, razmišljanjima i hrabrošću na neki način promijenili svijet i učinili ga boljim mjestom za život.
– Ugledni liječnik, znanstvenik, sveučilišni profesor, publicist te istraživač kulture i zavičajne povijesti, prof. dr. sc. Josip Fajdić zaslužio je priznanje i zahvalnost svih Ličana povezanih sa Slavonijom, te Slavonaca koji su na bilo koji način povezani s Likom, – naglasio je na početku svog izlaganja prof. Vinko Tadić, te dodao kako je knjiga Ličani i/li Slavonci: tragovi i poveznice, ponajprije važna onima kojih se neposredno tiče, ali i svim potomcima i prijateljima spomenutim u ovom važnom djelu.
– Knjiga je namijenjena ljudima koji na stručnoj i znanstvenoj razini izučavaju ta dva dijela Hrvatske, ali i svima zainteresiranima za povijest Like i Slavonije kao što su to članovi slatinske Udruge Ličana Vila Velebita.
Smatram da će s godinama ovoj knjizi porasti važnost jer će ostati jedini izvor o životu i djelu niza ličnosti, te trajni zapis o migracijskim procesima iseljavanja Ličana u Slavoniju, – zaključio je prof. Tadić.
Na svoja djela osvrnuo se i sam autor, prof. dr. sc. Josip Fajdić zahvalivši se organizatorima na impozantnom odazivu posjetitelja.
– Pok. biskup Bogović mi je rekao, ovu knjigu možeš poslati papi Franji u Vatikan, ali ta knjiga nije vrijedna zato što si ju ti napisao, nego zato što to nije prije tebe nitko napisao, stoga sam ponosan na te pisane tragove koji će možda poslužiti kao predložak nekim drugim istraživačima ovih tema, – rekao je prof. Fajdić te dodao:
– Knjige sadržajno predstavljaju personalizirani opis raseljene Like, i to ne bilo kuda, već Like raseljene u Slavoniju. Ličani su se kroz povijest raseljavali ne samo u područje današnje Hrvatske i bivše države, nego su se iseljavali i u prekomorske zemlje pa možemo reći da nema mjesta na kugli zemaljskoj gdje Ličana nema. Devedeset posto tih iseljenika su bili ekonomski migranti i da iseljavanja i naseljavanja Slavonije nisu bila ni jednokratna niti jednoznačna i postavlja se pitanje kada i kud su došli. Odgovor je dosta složen, a vremenski ga možemo podijeliti na tri vremenska odjeljka počevši od kraja vremena osmanlija, – zaključio je prof. Fajdić.
Stvaranju ličkog ugođaja u prostoru slatinskog Zavičajnog muzeja potpomogli su mirisi i okusi ličkih delicija ali i lička pjesma za koju su se pobrinuli članovi Tamburaškog sastava Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Dika Slatina.
Tako su sinoć posluženi lički specijaliteti u sklopu projekta Udruge Ličana Vila Velebita Slatina pod nazivom Gastro Lika koji ove godine, prema riječima predsjednika Šnjarića, sadrži četiri cjeline. Tako će slatinski Ličani prezentirati svoju Gastro Liku i na sajmu u Otočcu, zatim u prigodi Dana grada Slatine te na slatinskom Božićnom sajmu.
(mf/Foto: Mihaela Feldi)
