Slatinska sekvoja zaslužuje naklon
Najveće stablo na slatinskom području ponosno se izdiže na povišenom središtu grada. I možda baš zato što im je taklo blizu, građani pokraj njega ravnodušno prolaze, uglavnom ne zamjećujući njegovu ljepotu.
Mamutovac Sequoia gigantea Desc iz porodice Taxodiaceae zasađen je usred grada kao sadnica 1807. godine, u vrijeme kneza Schaumburga Lippea. Na ploči tko zna koliko godina prislonjenoj uz stablo, koju začudo nitko nije dirao, piše da je stablo visoko 63 metra i da mu je opseg 5,9 metara. Dimenzije su to kojima se za naše podneblje treba dubokim naklonom pokloniti, ali podaci o najvišim, najvećim, najdebljim ili najstarijim stablima na svijetu ipak premašuju slatinsku veličinu.
Prema tvrdnjama stručnjaka, najvećim živućim organizmom na planetu smatra se sekvoja nazvana po generalu Shermanu u Kaliforniji, iako ima i viših i širih stabala. Visoka je 83 metra, ima promjer debla 11,1 metar (pri korijenu oko 31 metar), a navodno je stara između 2500 i 3000 godina.
Najviše drvo na svijetu također je sekvoja koja raste u američkom Nacionalnom parku Redwood u Kaliforniji, a dobila je nadimak Hyperion. To stablo visoko je 115,6 metara i više je od Kipa slobode, Big Bena, pa i najviše – zagrebačke katedrale. Tule stablo u Meksiku s promjerom od čak 66 metara ima najširi opseg od svih stabala na svijetu. Švedska smreka Old Tjikko niknula je navodno nakon završetka ledenog doba prije 9500 godina i smatra se najstarijim stablom na planetu.
U ovo vrijeme niskih temperatura, kad nema dovoljno snijega da je pokrije, slojevi inja osiguravaju krošnji slatinske sekvoje posebnu sivkastu boju. Ali kad se priđe bliže, raskoš zimske bjeline dolazi do punog izražaja. Slatinska sekvoja također je podrijetlom iz Kalifornije, zaštićeni je spomenik prirode – pojedinačno stablo od 1967. godine, a najvjerojatnije jedina je te veličine u Hrvatskoj. (P. Žarković – Glas Slavonije)
