Slatinčanka Gordana Borotić jedna je od najboljih studentica FER-a: Osmislila je aplikaciju za učenje i za to dobila veliko priznanje

Slatinčanka Gordana Borotić je 2018. godine bile najučenica Virovitičko-podravske županije. Put ju je zatim odveo na Fakultet elektrotehnike i računarstva gdje je danas studentica završne godine.

Gordana je nedavno povodom Dana Sveučilišta u Zagrebu nagrađena za postignut uspjeh od međunarodnog značaja u protekloj akademskoj godini. Ona je inače i jedna od studenata FER-a s najboljim prosjekom ocjena, a osvojila je i priznanje za razvoj hibridne aplikacije za vježbanje zadataka iz matematike u nižim razredima osnovne škole te za samostalno predstavljanje rezultata istraživanja na međunarodnim znanstvenim konferencijama.

Posebno priznanje Gordani je dodijeljeno za razvoj hibridne web/mobilne aplikacije za vježbanje zadataka iz matematike u nižim razredima osnovne škole te za samostalno predstavljanje rezultata istraživanja na međunarodnim znanstvenim konferencijama. Svoja dva znanstvena rada predstavila je na dvjema međunarodnim konferencijama – CECIIS (Central European Conference on Information and Intelligent Systems) i FIE (Frontiers in Education).

– Puno mi to znači i sretna sam što su me izabrali. Nagrada mi je dokaz da se sav trud isplati i motivacija za daljnji karijerni razvoj. Osim toga, nagrada će biti i jedna zanimljiva stavka u životopisu te mi je već sad otvorila mnoga vrata, – rekla je Gordana, koja je u međuvremenu dobila i priznanje FER-a Josip Lončar za prosjek ocjena 4,93, što je najveći prosjek na smjeru.

Aplikacija za koju je dobila priznanje nije dostupna za javnost, rekla je Gordana, razvijena je pretežito u istraživačke svrhe. Izrada obrazovnih aplikacija zainteresirala ju je kada je radila završni rad, a ključnu ulogu u svemu imao je i njen mentor koji se bavi tim područjem. Nakon što mu je Gordana predstavila svoju ideju, zajedno su definirali daljnje korake i željeni rezultat.

– Aplikacija koju sam razvila je namijenjena ponavljanju i utvrđivanju gradiva u nižim razredima osnovne škole. Ključnu ulogu u tome ima adaptivni algoritam koji je implementiran unutar aplikacije. Adaptivni algoritam procjenjuje znanje učenika i na osnovu procijenjenog znanja generira liste zadataka za rješavanje u skladu s trenutnim učenikovim znanjem. Učenici imaju mogućnost odabira lekcije s obzirom na razred koji pohađaju, a nakon odabira lekcije rješavaju razne tipove zadataka. Kako bi učenicima bilo što zanimljivije razvijena su i proširenja. U jednom proširenju učenici sakupljaju novčiće i s obzirom na broj novčića se pozicioniraju na rang listi unutar razreda i tako se međusobno natječu. U drugom proširenju učenici rješavajući lekcije osvajaju kartice znanja i uče zanimljive informacije o svijetu, – pojasnila je Gordana.

Dakako, aplikaciju je testirala i u učionici, među učenicima Osnovne škole Trnjanska u Zagrebu. Budući da je sučelje dizajnirano za niže razrede osnovne škole, odlučila je testirati aplikaciju na učenicima trećeg razreda.

– Učenici su pokazali veliku zainteresiranost već kada smo im spomenuli da će koristiti tablete. Svidjelo im se što osvajaju novčiće i kartice znanja, a posebno ih je motivirala rang lista jer su se tako natjecali s kolegama u razredu. Osim odličnih komentara učenika, na serveru smo bilježili aktivnost rješavanja zadataka i tako smo pratili njihovu zainteresiranost. Rezultati koje je server prikupio su jako dobri, pokazuju da adaptivni algoritam ispravno radi te da smo im s različitim proširenjima povećali angažman rješavanja. Nakon testiranja, u razgovoru s učiteljicama smo saznali kako su riješili puno više zadataka nego što bi riješili na običnom satu. I učenici i učiteljice su izrazili želju da ponovimo ovakav oblik nastave, – objasnila je Gordana.

Aplikacija koju je razvila i temeljem koje je napisala znanstvene radove trenutno nije namijenjena za širu uporabu, no ta opcija nije isključena. Razlog zbog kojeg ona za sada ostaje aplikacija za istraživačke svrhe leži u činjenici da je potrebno za nju osmisliti, a onda i unijeti veliki broj zadataka.

– Mi smo za potrebe testiranja osmislili svega nekoliko lekcija, samo za 3. razrede jer su nam to bili ispitanici. Također, učiteljicama i učiteljima bismo trebali omogućiti da imaju pregled svojih učenika i njihovih statistika rješavanja. Aplikacija trenutno ima razvijeno jedno administrativno sučelje koje je zajedničko. Trebalo bi usavršiti još neke dijelove aplikacije, no to i nije toliki problem naspram održavanja aplikacije koje je s vremenom potrebno tako da trenutno ova aplikacija nije namijenjena za širu uporabu, no tko zna možda u suradnji s nekim to i uspijem ostvariti kao dugoročni projekt, – rekla je Gordana te je dodala kako svako malo dođe na ideju za nadogradnju aplikacije, no za to je potrebno dosta vremena, a ona ga trenutno nema.

– Puno je toga što bi se moglo poboljšati i nadograditi, no aplikacija mi je pomogla da dođemo do nekih zaključaka koji ću svakako koristiti u daljnjem radu. Na osnovu prikupljenih podataka o korištenju aplikacije sam napisala i dva znanstvena rada koja pokazuju učinkovitost adaptivnog algoritma te kako različiti elementi igrifikacije povećavaju zainteresiranost učenika tako da smatram da je aplikacija već sad uspješna. Trenutno s grupom studenata radim na jednoj sličnoj aplikaciji koja će zapravo biti proširenje navedene, – rekla je Gordana.

Na pitanje koliko su joj znanja koja je stekla kroz formalno obrazovanje, prvenstveno na faksu, pomogla u izradi ove aplikacije, a koliko neke vještine koje je stekla izvan faksa, teško joj je bilo odgovoriti jer se oboje nekako isprepliće.

– Formalno obrazovanje na fakultetu mi je pomoglo da razumijem odakle krenuti s izradom, kako stvari u pozadini funkcioniraju, koje su mogućnosti i tehnologije, a kasnije je još bilo potrebno dosta samostalno istraživati i savladati odabrane tehnologije. Svakako, kroz formalno obrazovanje sam stekla bazu znanja bez koje ne bih znala započeti s izradom kvalitetne aplikacije, – smatra Gordana.

Za kraj je ova FER-ovka, koja je sada zadnja godina smjera Programsko inženjerstvo i informacijski sustavi, objasnila kako to da se odlučila upisati baš FER te kako joj je na fakultetu i čime se planira baviti po završetku studija.

– Prilikom upisa dosta sam se dvoumila između FER-a i PMF-a, no FER je ipak presudio i sretna sam zbog toga. Vjerujem da bih i upisom PMF-a završila kao programer jer je to područje koje mi se na prvi pogled svidjelo. Biti programer je stvarno izazovno, mnogo je područja u koja se tijekom karijere možemo zaputiti. Preporučila bih FER svakome kome je programiranje interesantno jer je stvarno kvalitetan fakultet koji ti nudi mnoge prilike u životu. Trenutno, kao student, radim u jednoj firmi kao podatkovni inženjer. Teško je reći čime se planiram baviti, mnoge su mogućnosti, a vrijeme će pokazati svoje, – zaključila je Gordana.

(nm/Izvor: Martina Gelenčir, srednja.hr)