SEZONCI U POLJOPRIVREDI – Poslodavcima je na raspolaganju više od 50.000 sezonskih radnika

Ova kriza prilika je za zaokret u poljoprivredi i promjenu poslovnog modela koju treba znati iskoristiti

[divider]

Svima je već jasno da je epidemija bolesti COVID-19 iz temelja promijenila način života, ne samo u Hrvatskoj, a zbog epidemioloških mjera mijenja se i način poslovanja.

Nove okolnosti

Teškoća u organizaciji poslovanja bilo je i ranije, osobito u posljednje vrijeme, kad je došlo do iseljavanja velikog broja hrvatskih građana u zemlje gdje su očekivali bolje radne uvjete i plaće, pa su mnoge tvrtke i poduzetnici muku mučili s radnom snagom i ispunjavanjem ranije preuzetih ugovornih obveza. Hoće li nova situacija s promijenjenim uvjetima poslovanja dodatno otežati privređivanje, ili će, možda, problemi u drugim zemljama pospješiti povratak hrvatske radne snage u domovinu i time riješiti dio problema poslodavaca, posebice kada je riječ o sezonskim poslovima u poljoprivredi, pokušali smo otkriti u analizama stručnjaka i mišljenjima gospodarstvenika.

Kad je riječ o poljoprivredi, Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede svojim su mjerama riješili značajna pitanja koja su opterećivala poljoprivredne proizvođače – osigurana su sredstava za sjetvu, isplaćeni su poticaji, ukidaju se propusnice unutar županija, dopušten je rad prijeko potrebnih usluga. Poljoprivrednici, međutim, upozoravaju da je sada ključni problem nedostatak radne snage, a bez radnika, posebice sezonskih, nema ni poljoprivredne proizvodnje.

Stručnjaci zagrebačke konzultantske tvrtke Smarter analizirali su lanjsko stanje sezonske zaposlenosti i utvrdili da je putem vaučera, odnosno ugovora o sezonskom radu za obavljanje privremenih i povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi za 1530 poslodavca radilo 14.190 sezonaca. Budući da je iskorišteno ukupno 306.625 vrijednosnih kupona, a jedan kupon vrijedi za jedan dan rada sezonskog radnika, znači da je svaki od spomenutih 14.190 sezonskih radnika prosječno radio 21,6 dana na povremenim poslovima u poljoprivredi. Tijekom prva tri mjeseca ove godine iskorišteno je 74.386 vrijednosnih kupona, a koristilo ih je mjesečno prosječno 205 poslodavaca. U istom razdoblju ukupno je 4015 radnika sklopilo ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi.

Osim preko vaučera, na sezonskim poslovima rade i prijavljeni radnici na određeno vrijeme, ali mnogi također rade na crno, jer ne žele izgubiti prava koja ostvaruju kroz razne oblike socijalne pomoći. Zato je procjena da u Hrvatskoj ukupno ima i više od 50.000 sezonskih radnika. Budući da se poljoprivredne površine u Hrvatskoj ne povećavaju, a bitno ne ne mijenja ni struktura poljoprivredne proizvodnje, iz analize tvrtke Smarter proizlazi da će potrebe za sezonskom radnom snagom biti približno iste kao i prošle godine. Jedino se može očekivati povećanje sadnje povrća radi podmirivanja vlastitih potreba u domaćinstvima. Tek će ponegdje na otvorenom doći do zamjene nekih ratarskih kultura povrtnim.

Ova kriza prilika je za zaokret u poljoprivredi i promjenu poslovnog modela koji treba znati iskoristiti. Slatinska tvrtka Stari podrum, koja u svome vlasništvu ima 50 hektara vinograda, i poznata je prema proizvodnji pjenušavog vina Slatinski biser, svake godine u svojim vinogradima zapošljava 30 do 50 sezonskih radnika. Vlasnik tvrtke Ivan Halas kaže da do sada nije imao teškoće u pronalaženju radne snage za sezonske poslove, osobito kad je riječ o berbi grožđa.

– Mi smo bez ikakvih problema pronalazili žensku radnu snagu, a određenih teškoća imali smo kod muških radnika, pa smo se snalazili. Mislim da će situacija s ovom epidemijom poslodavcima poboljšati situaciju. Naime, sada je već 99 posto sigurno da će turizam podbaciti, bukinzi se otkazuju, na moru će biti mnogo praznih apartmana, neke tvrtke čeka stečaj i bit će mnogo nezaposlenih, pa u pogledu sezonske radne snage mislim da za nas ne bi trebalo biti problema – kaže Halas.

Sva prava

Kaže da se već susretao s negativnim predviđanjima o mogućnostima pronalaska berača i nosača za berbu grožđa, ali uz povećane nadnice i porezne markice ta se predviđanja nisu ostvarila. “Tu ne vidim nikakav problem, samo treba ljude platiti. Zbog nemogućnosti odlaska u inozemstvo na sezonske poslove, kao što su berba šparoga, njegovanje starijih osoba i drugi, više ljudi ostajat će ovdje, pa će zasigurno biti i više zainteresiranih za naše sezonske poslove”, kaže Ivan Halas.

Sezonsku radnu snagu koristi i slatinski Agroduhan. Osim trenutačno 58 stalno zaposlenih, Agroduhan u sezoni zapošljava i do sto sezonskih radnika.
“Agroduhan nema problema u traženju sezonskih radnika, ili ljepše rečeno radnika na određeno vrijeme. Nova uprava od 2017. godine prvo je izjednačila prava radnika na određeno vrijeme sa stalno zaposlenima u pogledu plaća, uporabe HTZ opreme, korištenja godišnjih odmora, odnosno sva prava iz kolektivnog ugovora”, kaže predsjednik Uprave Agroduhana Tomislav Tomić. “Vjerujem da ni ove godine neće biti problema s ponudom, jer trebamo radnu snagu od početka svibnja pa sve do završetka obrade, tako da oni nakon prestanka rada u Agroduhanu ostvare pravo naknade u HZZ-u. Žao mi je što našom politikom možda stvaramo problem ostalim poslodavcima, ali mi ustrajemo u poštivanju svakog radnika”, kaže Tomić.
(Petar Žarković, Glas Slavonije/Foto: P. Žarković, Ž. Felbar, D. Fišli)

[divider]

BROJ NEZAPOSLENIH POVEĆAN ZA 30.000

Osim putem vaučera, na sezonskim poslovima rade i prijavljeni radnici na određeno vrijeme, ali mnogi također rade na crno, jer ne žele izgubiti prava koja ostvaruju kroz razne oblike socijalne pomoći. Zato je procjena da u Hrvatskoj ukupno ima i više od 50.000 sezonskih radnika. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava svojom je odlukom propisalo da najniži dnevni iznos plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2020. godinu ne može biti niži od 93,25 kuna (nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza). Budući da nije moguće naći radnike koji će raditi za tako nisku nadnicu, poslodavci redovito sezonskim radnicima isplaćuju veće iznose. Kako bi se uvidjela mogućnost korištenja sezonske radne snage u poljoprivrednoj proizvodnji, potrebno je vidjeti što nudi hrvatsko tržište rada. U Hrvatskoj su 16. travnja bile 153.842 nezaposlene osobe, a budući da je u ožujku prijavljeno 20.409 novih nezaposlenih radnika, to znači da je broj nezaposlenih samo u ožujku i prvoj polovini travnja povećan za približno 30.000 osoba. U obrazovnoj strukturi nezaposlenih najbrojnije su osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom i školom za KV i VKV radnike (44.966 ili 31,3 posto). U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje prijavljeno je 4528 nezaposlenih osoba različitih zanimanja poljoprivredne struke. Nije teško zaključiti da na Zavodu za zapošljavanje ima sasvim dovoljno nezaposlenih osoba koje mogu obavljati poslove u poljoprivredi.

[divider]

PONUDA I POTRAŽNJA NA JEDNOM MJESTU

Smarter smatra da bi HZZ mogao pokrenuti platformu ponude i potražnje za radnom snagom u poljoprivredi preko koje bi se radnici koji to žele mogli prijaviti i raditi u nadolazećoj sezoni, slično kako je to nedavno napravila Francuska. Takav rad ne bi smio utjecati na njihova ostala prava, jer se nezaposlene osobe često ne žele uključiti u sezonski rad u poljoprivredi zbog straha da će izgubiti neka od prava koja ostvaruju kroz razne oblike socijalne pomoći. Država bi mogla sezoncima zadržati pravo naknade s burze (da se naknada ne izgubi ako se radi u poljoprivredi), uz mogućnost da nezaposleni u sezoni rada u poljoprivredi dobiju pravednu zaradu. Osim toga, bio bi „mudar potez države i angažiranje nezaposlenih poljoprivrednih stručnjaka s visokom i višom stručnom spremom da rade na poticanju i savjetovanju oko pokretanja ekstenzivne proizvodnje kako bi svatko tko ima neku zemlju istu stavio u funkciju poljoprivredne proizvodnje, uz organizaciju otkupa (otkupni centri)“.

Stručnjaci Smartera zaključuju da je rad u poljoprivredi „vrijedan i koristan, iako nije lak, jer zahtijeva naporan angažman. Zato bi trebalo izuzetno cijeniti svaki rad koji nam omogućuje kvalitetnu i svježu hranu na našim stolovima.

[divider]

Tomislav Tomić, predsjednik Uprave Agroduhana

SVE TEŽI POLOŽAJ SEZONACA

U Agroduhanu svi djelatnici rade na temelju ugovora o radu i ostvaruju svoja prava sukladno pozitivnim zakonskim propisima. “Kod nas nema rada na crno, kako s radnicima tako i s dobavljačima”, kaže Tomislav Tomić, predsjednik Uprave Agroduhana. Dodaje i kako je kod kooperanata te tvrtke prisutan rad na crno na poslovima sadnje, okopavanja, berbe “jer su ljudi puni nepovjerenja u pravni sustav Republike Hrvatske, pa se boje da zbog zarade kod kooperanata ne izgube druga prava”. Položaj sezonskih radnika Tomić ocjenjuje sve težim, jer se potreba za takvim radnicima neprekidno smanjuje zbog razvoja tehnologija, pa oni sezonskim poslovima skupljaju radni staž potreban za mirovinu. Ipak, poljoprivredna proizvodnja izrazito je sezonskog karaktera i jednostavno ne može bez takve vrste radnika. “Situacija koja nas je zadesila u Slavoniji (neovisno o koronavirusu) potencira sve veći nedostatak radne snage. Za očuvanje stanovnika u RH smatram da je najvažnije poštivanje svakog radnika”, smatra predsjednik Uprave Agroduhana.

[divider]