REFORMA MIROVINSKOG SUSTAVA: Novi model obiteljske mirovine na snazi 2023., siromašnijima viši postotak, problem II. Stup

Omjer radnika i umirovljenika sada je 1:1,29, a sredinom prošle godine iznosio je 1:1,24

Prema statistici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u srpnju ove godine isplaćene su mirovine za 627.811 korisnika starosnih mirovina, za 205.448 korisnika prijevremene mirovine, 171.723 korisnika invalidskih mirovina i 232.187 korisnika obiteljskih mirovina. Ukupno je u Hrvatskoj, dakle, krajem lipnja bilo 1.237.169 korisnika mirovina. Statistika pokazuje da se u sustavu HZMO-a povećava broj osiguranika, ali se smanjuje broj umirovljenih osoba, što je izravna posljedica povećane smrtnosti zbog pandemije koronavirusa. Omjer radnika i umirovljenika sada je 1:1,29, a sredinom prošle godine iznosio je 1:1,24, jer je tada bilo 1.242,819 umirovljenika, 5650 više nego u lipnju ove godine.

Spomenutom broju umirovljenika valja dodati korisnike nacionalne naknade za starije osobe, kolokvijalno zvane nacionalne mirovine, uvedene početkom ove godine. U prvoj isplati u veljači nacionalnu naknadu za starije osobe dobio je 3091 korisnik, a u petoj, u lipnju, 5064 korisnika.

Model još nerazrađen

Vodeći računa da ćemo se svi, prije ili poslije, naći u sastavu takvih statistika i da će o mirovinama ovisiti način na koji ćemo provesti svoju treću dob, mirovine su zasigurno jedna od onih tema o kojima valja ozbiljno razmišljati i argumentirano razgovarati. Zadržimo se posebno na obiteljskim mirovinama, o čijem je modelu bilo mnogo razgovora u posljednje vrijeme. Riječ je o više godina staroj inicijativi Sindikata umirovljenika Hrvatske i Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, koju je aktualizirao i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja, odnosno o uvođenju modela prema kojem bi umirovljenici imali mogućnost zadržavanja svoje mirovine i nasljeđivanja zasad nepoznatog dijela mirovine bračnog partnera nakon njegove smrti.

Očekuje se da će zakon koji bi trebao reformirati sustav obiteljskih mirovina biti pripremljen ove godine, a sljedeće biti poslan u javnu raspravu i savjetovanje te da će stupiti na snagu 2023. godine. Novi zakon neće biti retroaktivan, ali će se od dana stupanja na snagu primjenjivati za sve korisnike, i trenutačne i nove umirovljenike. Još je prerano kalkulirati koji bi postotak mirovine preminulog bračnog partnera mogao biti nasljedan, a on bi mogao ovisiti o više čimbenika, od zbroja godina radnog staža partnera, godina života, iznosa mirovine nasljednika do dužine korištenja mirovine preminule osobe. To bi značilo da postotak nasljeđene mirovine neće biti jednak za sve.

Sustav obiteljskih mirovina u Hrvatskoj, međutim, nije samo hrvatska, “unutarnja” stvar. Paket financijske potpore iz Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. godine u sedmogodišnjem proračunu iznosi 12,7 milijardi eura, uz dodatnu “nacionalnu omotnicu” od 500 milijuna eura, a iz Plana za oporavak Europe pod nazivom “EU za sljedeće generacije” Hrvatska može računati na 9,4 milijarde eura. Nacionalni plan oporavka i otpornosti među reformskim mjerama predviđa i znatne promjene u hrvatskom mirovinskom sustavu. Prema zagrebačkom Institutu za javne financije, one se odnose na redefiniranje modela obiteljske mirovine, povećanje najniže i mirovine iz II. stupa te produženje radnog vijeka. Jedan od nedovoljno riješenih problema mjere su “kojima bi se povećala motiviranost i mogućnost starijih radnika da duže ostanu na tržištu rada”, ističe Marijana Bađun iz IJF-a u svojoj analizi “Mirovinski sustav u Planu oporavka i otpornosti”.

Navodeći podatke o starenju stanovništva i prosječnoj efektivnoj dobi izlaska s tržišta rada, Marijana Bađun iznosi da je to u Hrvatskoj 62 godine, u Europskoj uniji 63,8 godina, a u Estoniji, Italiji i Švedskoj iznad 65 godina.

U mirovinu s biroa

“Prijedlog podizanja dobne granice za umirovljenje na 67 godina naišao je na oštro protivljenje te se u Planu oporavka i ne spominje. No radni se vijek može produžiti i na druge načine. Istraživanje za Hrvatsku pokazalo je kako su ranijem umirovljenju skloniji zaposlenici koji su slabije obrazovani, lošijeg zdravlja, imaju nisku kvalitetu života ili rade u privatnom sektoru, što vjerojatno odražava radne uvjete. Ni u jednom od tih područja Hrvatska ne stoji dobro te je zbog toga potreban cjelovit pristup s mnogo mjera koje bi starije radnike potaknule da ostanu na tržištu rada te povećale želju poslodavaca da ih zadrže”, ističe Bađun.

Oči umirovljenika sada su uprte u izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju i budući redefinirani model obiteljske mirovine. Premda su očekivanja velika, povećanje prosječne obiteljske mirovine, prema nekim prijedlozima, iznosit će samo 10 – 15 posto. Ako znamo da je prosječna obiteljska mirovina u lipnju 2021. bila 2096 kuna, povećanje bi moglo iznositi do 300 kuna. Ima i za umirovljenike povoljnijih prijedloga. Budući da će zbrojene mirovine zasigurno biti ograničene određenim iznosom, valja istaknuti da će dio mirovine bračnog partnera moći naslijediti umirovljenici s doista najnižim mirovinama.

Marijana Bađun također navodi da, zahvaljujući posebnim propisima u mirovinskom sustavu, prosječna obiteljska mirovina za kategoriju zastupnika u Hrvatskom saboru, članove Vlade, suce Ustavnog suda i glavnog državnog revizora iznosi 8223 kune, a prosječna obiteljska mirovina za redovite članove HAZU-a 7176 kuna te da ni jedna vlast nije željela revidirati te propise.

Posebna kategorija stanovništva o kojoj bi prilikom kreiranja izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju valjalo povesti računa teško su zapošljive osobe koje su ostale bez posla uglavnom zbog gospodarske krize i gašenja subjekata u kojima su radile, koje su starije od 50 godina i koje zbog narušena zdravlja mirovinu čekaju u evidencijama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Mahom je riječ o ženama, i njima je trenutačno jedina nada provedba programa zapošljavanja žena “Zaželi”. Takvim će osobama model obiteljskih mirovna s mogućnošću nasljeđivanja dijela mirovine preminuloga bračnog druga značiti osiguranje egzistencije.

(Petar Žarković, Glas Slavonije)

Jasna Petrović potpredsjednica SUH-a

Uspjeli smo se izboriti da svi umirovljenici pod istim uvjetima imaju pravo na rad, i stariji, i privremeni, i obiteljski. Time ne želimo poručiti da umirovljenici trebaju raditi da bi preživjeli, nego je to mogućnost za one koji to žele i mogu.

Očekuju se dva modela obiteljske mirovine

Na zahtjev Matice hrvatskih umirovljenika i Sindikata umirovljenika Hrvatske, posljednje dvije godine na svakoj sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe problem obiteljskih mirovina stavlja se na dnevni red. Uspjeli smo ishoditi da se 2020. godine osnuje radna skupina, koja je počela rad, istina u vrlo sporom ritmu. Ipak, 2020. u sve strateške dokumente ušlo je opredjeljenje Vlade da će prihvatiti reformu mirovina tako da će se obiteljske mirovine povećati i da će se stvoriti model prema kojem bi uz svoju vlastitu mogli naslijediti i dio mirovine preminulog bračnog partnera. Nema više dvojbe da će se to i učiniti, ali tek za godinu dana. Očekujemo da će biti predložene dvije mogućnosti, od kojih će umirovljenici moći birati onu koja im više odgovara. Prema jednoj bi se opredijelili za mirovinu preminuloga bračnog partnera, koja bi se, nadamo se, povećala sa sadašnjih 70 na 80 posto, a prema drugoj bi zadržali svoju i naslijedili od 20 do 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o kriterijima koji će tek biti razrađeni. I ovdje bi siromašniji dobili viši postotak – kaže Petrović.

Bez pritiska EU-a

– U Nacionalnom planu oporavka ima nešto što se nama kao umirovljenicima i mnogima drugima ne sviđa, ali to je naš izbor, nitko iz EU-a ne nameće ništa kad je riječ o socijalnim ili ekonomskim pravima. Nama smeta što reforma mirovinskog sustava nije počela reformom II. stupa, njegovom transformacijom u dobrovoljni, kao što su učinile sve druge zemlje koje su ga imale uveden kao obvezan, jer se to pokazalo štetnim. To nije pritisak iz Europe, Europski parlament je prije dva tjedna usvojio dokument prema kojem će se usmjeravati na sustave međugeneracijske solidarnosti i njihovo jačanje kako bi se pomoglo umirovljenicima da se izbave iz siromaštva, koje je, očito, rastuće za stariju populaciju – kaže Jasna Petrović, predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe te zamjenica predsjednika SUH-a.