Premijer Plenković: Kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem do sada smo proveli preko 34 tisuće projekata – Zamjenik gradonačelnika Slatine Ilija Nikolić govorio o problemu s potraživanjima povrata poljoprivrednog zemljišta na slatinskom području

U Pitomači je održana 14. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem kojom je predsjedao premijer Andrej Plenković.

Uoči sjednice premijer Andrej Plenković i ministrica poljoprivrede Marija Vučković, u pratnji domaćina župana virovitičko-podravskog Igora Androvića i načelnika Pitomače Željka Grgačića te predsjednika Uprave Spider grupe Denisa Nemčevića, obišli su pogon tvrtke Herbarium u Kladarama i ondje održao radni sastanak.

Uz premijera Plenkovića, sjednici Savjeta su nazočili i ministri, župani pet slavonskih županija, među kojima virovitičko-podravski Igor Andrović i osječko-baranjski Ivan Anušić. S područja Virovitičko-podravske županije na sjednici su bili i saborski zastupnici Josip Đakić i Vesna Bedeković, državna tajnica u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Sanja Bošnjak, gradonačelnici Virovitice i Orahovice Ivica Kirin i Saša Rister, zamjenik gradonačelnika Slatine Ilija Nikolić, načelnik Pitomače Željko Grgačić, kao i zamjenik župana virovitičko-podravskog Marijo Klement, predsjednik Županijske skupštine VPŽ Dinko Begović, ravnateljica VIDRA-e Emina Kovač, županijske pročelnice i pročelnici Jasna Abramović, Melita Sirovica i Bojan Mijok te voditeljica Predstavništva Slavonije, Baranje i Srijema u Bruxellesu Renata Taušan.

Otvarajući sjednicu Savjeta, premijer Plenković rezimirao je dosadašnju suradnju u tom formatu i sustavni dijalog istaknuvši da je Projektom Slavonija, Baranja i Srijem uspostavljen stabilan, sustavan i strukturiran okvir suradnje i dijaloga na realizaciji projekata za pet slavonskih županija, koji daje puno rezultata.

Govoreći o ciljevima i zadacima iz Programa Vlade, premijer se osvrnuo na 2022. godinu kazavši kako je ona bila izuzetno uspješna u pogledu njihovog ispunjavanja.

– Naime, mi ćemo za doslovno 11 dana postati članica europodručja i Schengenskoga prostora. Time Hrvatska zaokružuje proces dublje integracije u Europsku uniju – naglasio je.

Pritom je istaknuo da upravo ljudi u Slavoniji, koja je teško propatila u vrijeme Domovinskog rata, znaju koliko takva potpora potrebna i nužna za razvoj istoka Hrvatske, ravnomjerni regionalni razvoj, ulaganja u infrastrukturu, poduzetništvo, poljoprivredu, zaštitu okoliša i sve moguće druge projekte.

– To ne bi bilo moguće u ovoj mjeri bez načela solidarnosti i zajedničkih mehanizama iz Europske unije – dodao je, bilo kroz kohezijsku ili poljoprivrednu politiku bilo kroz višegodišnji financijski okvir.

– Ove smo godine krenuli i u provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, podsjetivši da je prije godinu i pol dana Hrvatska dobila dodatnih 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava iz Instrumenta EU iduće generacije. Dosad smo primili 2,2 milijarde eura, ili 40 posto ukupnih sredstava koja su nam namijenjena do 2026. godine – kazao je premijer Plenković, za dodatna ulaganja u gospodarstvo, poduzetništvo, obrazovanje, promet, zdravstvo, zgradarstvo, obnovu i tako dalje.

Premijer Plenković kazao je da je 2022. bila i godina u kojoj smo živjeli u isprepletenim posljedicama Covid krize te ruske agresije na Ukrajinu koja je izazvala energetsku i prehrambenu krizu te inflatorne pritiske.

– Zbog toga je Vlada, naglasio je, nakon što je očuvala radna mjesta i gospodarstvo u vremenu Covida, krenula u nove intervencije s paketima mjera ukupno vrijednim 26 milijardi kuna, spriječila poskupljenja struje i plina tijekom jeseni i zime te smanjila troškove naftnih derivata. Sve se to radi kako bi građani i gospodarstvo mogli proći kroz ovaj vrlo zahtjevan i kompleksan period – rekao je.

Govoreći o direktnoj potpori pet slavonskih županija, premijer Plenković istaknuo je da je do sada ugovoreno preko 20 milijardi kuna za projekte, usmjerenim ka ostanku ljudi u Slavoniji, pomoći ekonomskom razvoju, zapošljavanju i tako dalje.

– Mi smo do sada kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem proveli preko 34 tisuće projekata – naglasio je.

Naveo je da se provodi 67 razvojnih projekata vrijednih 12 milijardi kuna, na temelju Razvojnog sporazuma.

Značajna sredstva uložena su u restrukturiranje, modernizaciju, povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, unaprjeđenje života u ruralnim sredinama, a od 2016. do danas odobrena je potpora u iznosu većem od 7 milijardi kuna, dok je isplaćeno šest milijardi kuna. Za razvoj slatkovodnog ribarstva za 36 projekata ugovorena je potpora od više od 114 milijuna kuna.

Kada je riječ o socijalnoj politici, značajna su sredstva investirana u pet slavonskih županija za unaprjeđenje socijalnih usluga i brigu o najranjivijim skupinama društva, osobito za djecu i starije. Kroz program Učinkoviti ljudski potencijali ugovoreno je 1.100 projekata vrijednih 2,5 milijardi kuna.

U okviru prve dvije faze Poziva “Zaželi”, kojeg je premijer ocijenio jednim od najuspješnijih i najboljih, na području slavonskih županija financirana su 303 projekta vrijedna 840 milijuna kuna. Zaposleno je 6.800 žena, a potpora i pomoć pružena je za više od 37.000 starijih i nemoćnih osoba.

U razvoj zdravstvene infrastrukture od početka provedbe Projekta Slavonija ugovoreno je 48 projekata vrijednih 392 milijuna kuna – primjer su Opća bolnica u Viroviticu, dnevna bolnica i dnevna kirurgija u KBC-u Osijek, dnevna bolnica i dnevna kirurgija u Memorijalnoj bolnici u Vukovaru.

Glede prometne povezanosti, koja je ključna za hrvatsko gospodarstvo i za kvalitetu života, premijer Plenković podsjetio je da se prije manje od mjesec dana otvorila dionica koridora 5C od 25 kilometara između Osijeka i Belog Manastira. Ostalo je još pet kilometara do mađarske granice, čime će Hrvatska u potpunosti imati puni profil autoceste kroz Slavoniju i u konačnici spojiti Budimpeštu i Ploče.

Nastavit će se, najavio je, s realizacijom ključnih projekata – poput brze ceste Farkaševac-Bjelovar-Virovitica, zatim autocesta do Požege te srijemska granična transverzala, te cesta od Križevaca prema Koprivnici.

– Na taj će se način, u prometnom smislu, napraviti ogromni iskoraci za Hrvatsku i praktički do 2030. riješiti pitanje prometne povezanosti kao jednog od ključnih preduvjeta za ravnomjeran regionalni razvoj – istaknuo je.

Što se tiče vodno-komunalne infrastrukture, premijer Plenković naveo je brojne projekte modernizacije.

– Do sada su završena tri velika projekta, u vrijednosti od 311 milijuna kuna – projekt poboljšanja vodno-komunalne aglomeracije Virovitica, zatim poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Županja te regionalni vodoopskrbni sustav Osijek – rekao je.

Kada je riječ o obrazovanju, premijer Plenković naveo je da je do sada diljem Hrvatske uloženo 2 milijarde kuna u obnovu i izgradnju 498 vrtića, dok je u pet slavonskih županija uloženo 378 milijuna kuna u 147 ulaganja. Iz Plana oporavka, dodao je, uložit će se dodatnih 244 milijuna kuna. U osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje u tih je pet županija uloženo 689 milijuna kuna.

U tom je kontekstu premijer Plenković spomenuo i kapitalnu odluku Vlade o 544 milijuna kuna za besplatni obrok za svih 311 tisuća osnovnoškolaca u Hrvatskoj.

Time je postavljen preduvjet, zajedno s već osiguranim besplatnim udžbenicima i besplatnim prijevozom, za ostvarivanje boljih rezultata i ishoda obrazovnog procesa djece, čime u konačnici postaju globalno konkurentniji.

Govoreći i cilju i važnosti današnjeg sastanka, premijer Plenković naveo je koncept politike višerazinskog upravljanja zemljom što znači veću ulogu i odgovornost županija i gradova kroz korištenje sredstava u idućoj financijskoj perspektivi.

– Smatramo da nitko bolje od vas ne može procijeniti koji su to prioriteti za vaš razvoj. Mi možemo prepoznati osnovne konture, ali u formuliranju tih detalja projekata i u što i kako ulagati, možete pomoći vi koji ste najbliži i najodgovorniji prema svojim građanima – kazao je premijer Plenković.

Zato je, dodao je, cijeli rad na ovoj financijskoj omotnici bio koncipiran vodeći računa o novim mogućnostima kroz industrijsku tranziciju hrvatskih regija, kroz ITU mehanizam, kroz ulaganja u potpomognuta i brdsko-planinska područja, kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike, kroz Program za ribarstvo i akvakulturu te kroz Europski socijalni fond.

– Nakon što smo u prethodnom desetljeću riješili sve nacionalne zadaće, naglasio je premijer Plenković, sada kao država i društvo moramo perfektuirati gospodarstvo, socijalnu situaciju, funkcionalnost institucija, jačati pravne države i borbu protiv korupcije te pozicionirati ulaganja na takav način da se može živjeti u bilo kojem kraju Hrvatske i biti približno jednak kada je riječ o mogućnostima. To je smisao naše politike ravnomjernog regionalnog razvoja i cijela bit ovoga što radimo. Tako na neki način nadomještamo one objektivne poteškoće s kojima se upravo Slavonija susretala u godinama koje su iza nas – poručio je premijer Plenković istaknuvši da će se nastavkom dijaloga kroz ovaj format pridonijeti kvaliteti života građana u Slavoniji i dugoročnoj demografskoj revitalizaciji.

U uvodu sjednice, nakon premijera Plenkovića, nazočnima se obratio virovitičko-podravski župan Igor Andrović.

– Europska unija nam je ponudila niz mogućnosti i mi smo ih iskoristili. Koristit ćemo ih i nadalje jer spremno dočekujemo novo financijsko razdoblje i realizaciju novih projekata. Na području naše županije, od 2017. do danas ugovoreno je gotovo 2,5 milijarde kuna europskih sredstava. Tu su i projekti koji se vizualno ne vide, kao brojne aglomeracije ali i oni projekti koji su promijenili vizuru gradova i općina, oni koji doprinose boljem standardu naših građana. Danas djeca u cijeloj našoj županiji, zahvaljujući i fondovima EU idu u nove i obnovljene vrtiće. Nema općine koja nema vrtić. Jedanaest je novih vrtića, dva se grade, a još je njih četiri u najavi. Pohađaju se nove i obnovljene matične i područne škole, studira se na Virovitičkom veleučilištu, na Fakultetu za dentalnu medicinu u Orahovici na izdvojenom stručnom studiju Drvne tehnologije u Virovitici, na izdvojenom Studiju fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti sveučilišta Osijek u Slatini – rekao je župan Andrović, istaknuvši kako je Županija ove godine umjesto prvotno planiranih 10 stipendija, podijelila čak 29.

– Sve osnovne matične i područne škole imaju i kuhinju i blagovaonicu i spremni smo za uvođenje mjere besplatne prehrane za sve učenike osnovnih škola koja započinje od drugog polugodišta, sukladno izmjeni Zakona u odgoju i obrazovanju – rekao je Andrović.

Istaknuo je kako se na području županije ulaže u zdravstvo, poljoprivredu i drvno-prerađivačku industriju.

–   Kao poljoprivredni kraj vezani smo za bogatstvo zemljišta i tradicionalne prehrambeno prerađivačke industrije, duhan, ratarske kulture, ljekovito bilje, voćarstvo, proizvodnju ljekovitog bilja u plasteničkom uzgoju. Otvorili smo nove sustave navodnjavanja, nastavili radove na ostalim sustavima jer u vremenima nestabilnih vremenskih prilika samo kvalitetni prinosi mogu osigurati sigurnost i konkurentnost. Plan je imati blizu 10.000 hektara natapanih površina na području Virovitičko-podravske županije. Planiramo graditi Sušionicu povrća i Centar za pametnu poljoprivredu – rekao je Andrović istaknuvši i napredak na polju turizma u vidu obnove kulturne i prirodne baštine te sve većeg broja dolazaka i noćenja turista.

– Bilježimo rast zaposlenih i rast prosječne neto i bruto plaće, prije svega zahvaljujući našim gospodarstvenicima njihovom ulaganju u ljude i tehnologije. Niz projekata realiziramo u suradnji s Vladom RH i općinama i gradovima na području cijele županije. Osim toga, za naš najznačajniji projekt, brza cesta prema Zagrebu, napokon su ishođene građevinske dozvole za prvu dionicu, a očekujemo i početak rada jer su sredstva osigurana u Proračunu Republike Hrvatske – naglasio je župan virovitičko-podravski Igor Andrović

Dobrodošlicu u Pitomaču prisutnima je zaželio načelnik općine Željko Grgačić.

– Hvala što ste odabrali Pitomaču kao mjesto održavanja sjednice jer je nama vrlo važna podrška Vlade RH u provođenju naših projekata, a moram reći da je ove godine preko 350 milijuna kuna investirano u našu općinu. Sve su to sredstva povučena na natječajima koje ste raspisali i na tome vam izuzetno hvala. Naravno u tome smo imali podršku i naših saborskih zastupnika i župana. Stoga vam svima u ime svih mještana zahvaljujem na pomoći koja znači puno za razvoj naše općine – rekao je Grgačić.

Na sjednici u Pitomači članovima Savjeta predstavljene su informacije o mogućnostima ulaganja na području Slavonije, Baranje i Srijema u financijskoj perspektivi 2021.-2027., zatim ulaganja i nove mogućnosti do 2027. u poljoprivredi i ribarstvu te ulaganja iz Europskog socijalnog fonda, nove mogućnosti za jedinice lokalne i regionalne samouprave u okviru ESF+ te najava poziva za izgradnju i opremanje centara za starije osobe iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti. 

U sklopu sjednice prisutnima se obratio i saborski zastupnik Josip Đakić.

– Uz teške birokratske prepreke napokon su izdane građevinske dozvole za etapu 3 brze ceste Virovitica – Bjelovar, točnije za čvor Špišić Bukovica – Virovitica te da su one u posjedu Hrvatskih cesta, kao i izvođača koji su već izabrani. Vidljivo je da smo u proračunu za 2023. godinu donijeli određena sredstva za naredna 24 mjeseca namijenjena izgradnji ovog čvora, vjerujem da će ta sredstva biti dostatna, a i ako ih bude trebalo povećati, s obzirom na to da je u projekcijama proračuna za 2024. i 2025. godinu povećan predviđen iznos sredstava za brze ceste, vjerujem da ćemo ovaj čvor u roku i završiti te dalje nastaviti prema Bjelovaru. Kako to već godinama naglašavamo, ova brza cesta žila je kucavica za našu županiju i zaista je krajnje vrijeme da ju izgradimo – rekao je saborski zastupnik Đakić i potaknuo temu važnosti čišćenja korita rijeke Drave, kao i ostalih velikih rijeka na području Hrvatske.

Istaknuo je kako je Drava prepuna naplavina, pijeska i šljunka zbog čega postaje neplovna, čak i za ribarske čamce.

–  Eksploatacijom mineralnih sirovina iz rijeke Drave na području općine Pitomača nekada se bavilo pet tvrtki, dvije iz Osijeka i tri domaće tvrtke. Ljudi su od toga živjeli, i oni koji su vršili eksploataciju, oni koji su ju prevozili, kao i građevinari koji su ga obrađivali. Danas je to sve zamrlo, a te sirovine uvozimo iako ih imamo. Tome su prepreka strogi zakonski prijedlozi koji se tiču zaštite okoliša, a ja apeliram ta se to promijeni. Studiju utjecaja na okoliš u Naturi 2000 jednostavno je nemoguće dobiti ili je to proces koji traje nekoliko godina. Ona ne smije biti preprjeka za razvoj i gospodarski napredak, za osiguravanje materijala za brojne projekte. Osim toga eksploatacija bi donijela i čišća korita, plovni put kao i zaštitu ljudskih života i imovine od poplava – rekao je Đakić.

Obratila se i saborska zastupnica Vesna Bedeković.

– Osim što i ja želim izraziti svoje zadovoljstvo konačnom intenziviranom dinamikom svih aktivnosti na pripremi za početak radova na izgradnji brze ceste Zagreb-Vrbovec-Bjelovar-Špišić Bukovica-Virovitica, jednako tako želim još jednom naglasiti važnost projekta besplatnih školskih obroka za 311 tisuća osnovnoškolske djece vrijedan 544 milijarde kuna. Zaslugom ove Vlade postići će se standard koji će, osim besplatnih udžbenika i školskog prijevoza, sada obuhvaćati i besplatan obrok za svako dijete. To je važna demografska mjera i s njom stajemo uz bok razvijenih europskih zemalja – rekla je Bedeković, dodavši da se na području Virovitičko-podravska županije ulaganjem u škole infrastrukturno priprema za osiguravanje uvjeta za uvođenje jednosmjenske te potom cjelodnevne nastave.

– Želim naglasiti da i mi ovdje u Pitomači, a i u cijeloj našoj Virovitičko-podravskoj županiji spremno čekamo raspisivanje natječaja iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti za izgradnju, dogradnju i prilagodbu svih naših osnovnih škola kako bi smo osiguravali uvjete za organizaciju cjelodnevne škole – rekla je Bedeković. 

Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin uputio je zahvalu Vladi u ime Grada, ali i Udruge gradova, na pomoći u vidu financiranja energenata jer bi se u protivnom smanjili fiskalni kapaciteti gradova što bi ujedno utjecalo i na provedbu projekata.

– 2011. godine Vlada Republike Hrvatske dodjeljivala nam je područja bivših vojarni. Apeliram da se donese zaključak i da se ovlasti ministra obrane RH za tabularnu ispravu, odnosno da može dati prijedlog za skidanje zabilježbe s vojarne. Mi u Virovitici smo na području bivše vojarne izgradili studentski dom, studentski restoran, odnosno provedeno je niz EU projekata, ali je nažalost sada kod NPOO-a ispregovarano tako da se ne može javiti na natječaj ako zemljište nije „čisto“. To nam je sada kočnica u prijavi III. osnovne škole, vrtića, bazena. Tu je niz projekata javnog sadržaja koje želimo realizirati, ali nažalost ova zabilježba ih „priječi“ – rekao je Kirin i uputio zahvalu za pomake u realizaciji brze ceste.

– U gradu Virovitici postoje velike količine zemljišta u građevinskim i turističkim zonama, a koje su u vlasništvu države, te će Grad podnijeti zahtjev prema Vladi RH da nam se to zemljište dodijeli kako bismo ga mogli infrastrukturno pripremati za investitore. Trenutno Grad Virovitica ima jednu od najvećih poduzetničkih zona u RH, veličine 359 hektara od čega je 80 hektara u vlasništvu Grada, a ostatak je u vlasništvu države. U takvoj situaciji za sve moramo tražiti suglasnost Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a treba projektirati, privući investitore, pripremiti infrastrukturu. Prostorno-planski smo uspjeli sve pripremiti u dogovoru s državnom tajnicom Sanjom Bošnjak – najavio je Kirin te dodao da Virovitica ima geotermalni potencijal koji bi u budućnosti koristila ne samo za proizvodnju električne energije, već i za grijanje, kao i proizvodnju visoko dohodovnih kultura

– To je ono što je budućnost Hrvatske i s čime bismo mogli konkurirati – rekao je gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin

Zamjenik gradonačelnika Slatine Ilija Nikolić govorio je o problemu s potraživanjima povrata poljoprivrednog zemljišta na slatinskom području.

– Grof Drašković, Eltz i ostali imaju jako velika potraživanja prema gradu Slatini, općini Sopje. Ukupno potražuju gotovo 17 tisuća hektara zemlje, a na grad Slatinu i općinu Sopje se odnosi 9 tisuća. Grad Slatina sada ima 2.400 hektara državne zemlje za vratiti, a od nas traže 3,440 hektara – rekao je Nikolić i uputio apel Vladi da inicira izmjenu zakona i podzakonskih akata kako bi se riješio ovaj problem.

–  Svi znamo da ovaj dio Slavonije živi od poljoprivrede i ako se ovaj povrat dogodi, jako puno poljoprivrednih gospodarstava i OPG-a će ostati bez zemlje, bez posla i egzistencije – rekao je Nikolić.  

mf (www.icv.hr, mp, vlada.gov.hr, vpz.hr, foto: K. Toplak)