POČELA JE SEZONA KESTENA: Prvi i jedini kestenjar u gradu
Kestenjaru nije trebala reklama, miris pečenih kestena privukao je prolaznike
Dok su brojni Slatinčani po sunčanom i toplom vremenu na Dan svih svetih kretali prema gradskom groblju kako bi položili cvijeće i zapalili svijeće na grobovima svojih najmilijih, na uglu Trga sv. Josipa i Ulice Ante Kovačića dočekao ih je zamamni miris koji nisu osjetili od prošle jeseni. Smjestio se tu jedan kestenjar iz našičkog obrta Sky, prvi i jedini u gradu, s dva stolića, nekoliko vreća kestena i neobičnom spravom za pečenje kestena.
Navikli smo već da se kesteni peku u velikoj metalnoj okrugloj posudi s rupicama, ispod koje gori vatra, ali novi kestenjar donio je i novi pekač. Zanimljiv je to vodoravno položeni metalni valjak s rupičastim stijenkama, koji na jednoj strani ima vratašca kroz koje se umeću kesteni. Ispod njega je plinski plamenik dugačak koliko i valjak. Za vrijeme pečenja valjak se okreće i tako miješa kestene, a kad su pečeni valjak se zaustavi, iskrene, i kroz otvorena vratašca pečeni kesteni istresu se u tepsiju. Kestenjaru nije trebala reklama, miris pečenih kestena privukao je prolaznike i oni su u redu čekali da se kesteni ispeku i da budu posluženi.
Kao što je sve poskupilo, tako je i ova delicija kontinentalne Hrvatske dobila novu cijenu. Užitak male porcije pečenih kestena ljubitelji plaćaju tri eura, a velika je porcija dvostruko skuplja. Pogled na istaknute cijene malo je njih odbio od kupovine, a većina je ipak strpljivo čekala da prvi put ove jeseni uprlja prste ljušteći vruće mirisne plodove čijem je mirisu teško odoljeti. Kažu da su kesteni najslađi i najukusniji poslije prvog mraza, a mraza ove godine još nije bilo. Ipak, pokazalo se da bi pekač morao biti dvostruko veći kako ljudi ne bi morali čekati u redu.
Ranijih godina slatinski kestenjari nabavljali su kestene u šumama u okolici svoga grada te iz okolice Voćina i Orahovice. Doznajemo, međutim, da je ova godina podbacila i da na tom području gotovo da i nema kestena. Novi kestenjar usput nam je rekao da on sirovinu za svoj rad nabavlja iz Koprivnice i Hrvatske Kostajnice.
Zanimljivo je da ljudi danas vole pitomi kesten, jednako kao i ljudi prije milijuna godina, jer se pitomi kesteni ubrajaju među prve namirnice kojima se čovjek hranio. Odraslo stablo kestena može godišnje dati i do 200 kilograma ploda, a živi i dulje od 500 godina. Premda je kesten šumsko stablo, zbog jestivosti njegova ploda i mogućnosti brojnih načina priprave, kao i izuzetnih nutritivnih vrijednosti, botaničari ga smatraju voćem. Pitomi kesteni vrlo su pogodni za ishranu. Osim što su vrlo ukusni kao samostalno jelo, koriste se u juhama, od njih se može spravljati pire, služe i kao dodatak raznim slasticama i jelima, a od njih se može dobiti i brašno.
Kesten kasno cvjeta pa je odličan izvor peluda i nektara za pčele, a kestenov med vrlo je ljekovit, kao i njegov list i kora. Divlji kesten nije jestiv i koristi se u medicinske svrhe.
(Petar Žarković; Fotografije P.Ž.)