Pjenušac – Prosinac najbolje vrijeme za „gospodsko“ vino
SLATINSKI BISER NASLJEDNIK JE PRVOGA HRVATSKOG PJENUŠCA
Slatina već nekoliko godina uspješno, a u posljednje vrijeme sve uspješnije, razvija svoj turistički brend u obliku pjenušavog vina Slatinski biser, nasljednika prvoga hrvatskog pjenušca.
Priča o tom „gospodskom“ napitku vraća nas u 1841. godinu, kad je njemački knez Georg Wilhelm Schaumburg-Lippe kupio od obitelji Pejačević na slatinskom području imanje koje je obuhvaćalo razne gospodarske pogone i zemljište s velikim šumskim površinama, vinogradima i voćnjacima. Njemački veleposjednici posebno su se usredotočili na vinogradarstvo pa je već 1864. godine u središtu Slatine bio veliki vinski podrum s dvjema prešama za grožđe i pecara alkohola, a zasađeni su i novi nasadi vinove loze u okolici. Iste godine počela je proizvodnja pjenušavog vina od grožđa sorte kadarka. Već prve godine proizvedeno je 2000 boca pjenušca, ali zbog nemogućnosti transporta i visoke cijene prodaja je bila vrlo slaba. Kad je 1866. godine za upravitelja podruma iz Njemačke došao Otto Rockhror, nabavljena je nova oprema, a počele su i marketinške aktivnosti. Novi je upravitelj tehnološki odvojio proizvodnju vina, piva i pjenušca, i to je vrijeme kad tvornicu posjećuju ugledni gosti i učenici škola, a vino se izlaže u Zagrebu i šalje u Njemačku. Godine 1898. proizvedeno je 15.860 boca pjenušca i 697 hektolitara vina. Za pjenušac kao slatinski izvorni proizvod Schaumburg-Lippe dobio je priznanje na gospodarskim izložbama u Zagrebu i Budimpešti. Poslije Rockhrorove smrti 1908., vlasništvo je preuzeo grof Drašković. Godine 1912. prestaje proizvodnja slatinskog pjenušca, a sva proizvodna oprema preseljena je u Mađarsku.
U vinskom podrumu prvoga hrvatskog pjenušca usred Slatine tek su 2007. godine od sivog pinota i sorte chardonnay ponovno proizvedene prve boce Slatinskog bisera, koje je tadašnji direktor i vlasnik tvrtke Stari podrum Krešimir Fučkar predstavio javnosti na završnim svečanostima 3. međunarodnog sajma inovacija, ekoideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji Agro Arca 2010. u Slatini. Bio je to prvi pokušaj obnavljanja proizvodnje pjenušca u Starom podrumu. Godine 2014. u okviru sajma s nazivom i sloganom “Kako su radili naši stari” izveden je glazbeno-scenski prikaz pod nazivom “Šampanj, šampanj!” u čast prvoga hrvatskog pjenušca, proizvedenog u Slatini prije 150 godina.
Međutim, priču o proizvodnji pjenušavog vina u Slatini nastavio je Ivan Halas, koji je preuzeo tvrtku Stari podrum i pripadajuće vinograde. Na 54 hektara Halasovih vinograda ima graševine, chardonnaya, sauvignona, pinota i frankovke. Stari podrum 2016. godine ponovno pokreće proizvodnju pjenušavog vina u prvih tisuću boca, koje su predstavljene sljedeće godine za Božić. Prošle godine napunjene su 1864 boce kao podsjećanje na vrijeme kad je u Slatini upravo 1864. proizveden prvi hrvatski pjenušac, a ove godine u slatinskoj vinariji napunjeno je 5000 boca pjenušaca, od kojih je tisuću boca pinot crni, tisuću frankovke, a preostalih 3000 boca je chardonnay.
– Polako se uzdižemo u količini proizvodnje, ali i prepoznatljivosti ovog kvalitetnog pjenušavog vina. Sada su na tržištu 1864 boce Slatinskog bisera koji smo ručno flaširali u svibnju prošle godine 2017. prema Dom Pérignonovoj metodi proizvodnje, kaže Ivan Halas i dodaje da je možda upravo blagdanski prosinac najbolje vrijeme za to „gospodsko“ vino.
Prošlog prosinca Halas je pripremio prodajnu akciju kuhanog vina u Parku 136. slatinske brigade, a za prikupljeni novac od prodaje kupio je božićne darove koje je djeci u sklopu prigodnog programa u parku podijelio Djed Božićnjak uoči Božića. Tako će biti i ove godine, na radost slatinskim mališanima. U prosinačko, blagdansko vrijeme Halasov Stari podrum nastoji pridonijeti što veselijem ispraćaju stare i dočeku nove godine. Zato građanima nudi i druga svoja kvalitetna bijela i crna vina u rinfuzi po akcijskoj cijeni od samo osam kuna.
(mf/Izvor: Petar Žarković/Glas Slavonije)
