Petrovdan u Slatini: Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Slatine svečano obilježilo Dan vijeća i krsnu slavu
U crkvi svetih apostola Petra i Pavla u Slatini, danas je proslavljen Petrovdan, kojim je Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Slatine svečano obilježilo Dan vijeća i krsnu slavu.
Apostolski prvaci sv. Petar i Pavao temelji su kršćanske Crkve, a upravo njih su pravoslavni Srbi u Slatini nakon odlaska Turaka prije više od 300 godina izabrali za svoje zaštitnike kojima u čast svake godine 12. srpnja ova slatinska zajednica slavi svoju hramovnu slavu uz prisustvo velikog broja ljudi koji osim iz Slatine i okolnih mjesta dolaze i iz inozemstva, no zbog situacije s koronavirusom ove godine gosti iz Srbije i Bosne i Hercegovine nisu mogli doći u velikom broju.
Prema riječima domaćina, protojereja Dragana Gaćeše, paroha slatinskog i ove se godine okupio zavidan broj ljudi koji su prisustvovali svetoj arhijerejskoj liturgiji koju je predvodio episkop Pakračko – slavonske eparhije g. Jovan Ćulibrk u zajedništvu s nekoliko svećenika i đakona, koji su se zajedno s narodom molili za dobrobit i blagostanje srpskog naroda.
Nakon liturgije prerezan je slavski kolač uz posvećeno slavsko (crno) vino i žito pred slavskom ikonom i upaljenom svijećom, kao simbol krsne slave. To su darovi koji predstavljaju žrtvu Bogu: obitelj prinosi Bogu plodove svoga rada, Bogu na slavu, svecu zaštitniku u čast, živim članovima na zdravlje i spasenje, mrtvima na pokoj.
Počasni gosti bili su gradonačelnik Grada Slatine Denis Ostrošić i zamjenik župana Virovitičko-podravske županije Igor Pavković.
Slatinski paroh Dragan Gaćeša zahvalio svima koji su svojim dolaskom uveličali Dan vijeća i krsnu slavu Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Slatine, te tom prigodom istaknuo dobru suradnju s Gradom Slatinom zahvalivši se gradonačelniku Ostrošiću na svoj potpori srpskoj zajednici i pravoslavnoj crkvi u Slatini.
Nakon svete liturgije pripremljena je „trpeza ljubavi“ za sve nazočne i narodno veselje uz pjesmu i ples.
(Mihaela Feldi/Foto: Robert Turkalj)
