Osnivači slatinskog ZNG-a u prigodi 32. obljetnice osnutka odali počast svojim suborcima
Dio prvih dragovoljaca u Domovinskom ratu na slatinskom području od 13 osnivača Zbora narodne garde u Slatini i njihovi gosti okupili su se jučer ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u parku 136. slatinske brigade u znak sjećanja na slavne dane osnivanja prve hrvatske vojne postrojbe u Slatini. Tom su prigodom paljenjem svijeća odali počast svojim poginulim suborcima i svim poginulim, nestalim i preminulim hrvatskim braniteljima, a potom su počast odali i kod Križa mučenika na slatinskom Gradskom groblju.
Riječ je o skupini mladih Slatinčana, prijatelja i poznanika sa sportskih terena i zajedničkih druženja, koji su se sredinom 1991. godine samoinicijativno uključili u obranu domovine te pokrenuli prve korake ka osnivanju Zbora narodne garde u Slatini, a prvi slatinski dragovoljci bili su Mato Bubaš, Darko Bauer, Marko Bilandžija, Marko Dunković, Stjepan Gal, Branimir Gaća, Zlatko Kiš, Goran Koščić, Željko Peterfaj, Dražen Zelenka, Pavao Šoltić, Josip Šikić i Josip Vaclavek.
– Do početka osnivanja 136. slatinske brigade krajem listopada 1991. godine, od 28 ljudi u slatinskom specijalnom izviđačkom vodu Zbora narodne garde, 13 je ostalo „na nogama“, ostali su bili mrtvi ili ranjeni, dok neki drugi nisu ni znali što se događa. Početkom listopada, naime, tražili smo ljude za naš vod, ali nitko u Slatini nije nam se htio pridružiti. Pripadnici srpske nacionalnosti bili su protiv nas, a Hrvati su otišli iz grada ili su se bojali, – rekao je ratni zapovjednik specijalnog izviđačkog voda Stjepan Gal koji je tom prilikom istaknuo kako većina od 13 osnivača ZNG-a u Slatini još uvijek radi, što pokazuje da se nisu borili za funkcije niti za mirovine. Podsjetio je i na slučajeve nekih ljudi među njima koji su ranjeni u Domovinskom ratu, a njihove supruge danas ne mogu dobiti niti najosnovniji posao.
– Još uvijek smo živi svjedoci istine o Domovinskom ratu i bez obzira na sve i danas smo spremni služiti domovini, – zaključio je Gal.
(mf/Izvor: Stjepan Gal)