Održan sastanak grupe agrara u restoranu Jošavac

U ponedjeljak, 27. lipnja, u restoranu Jošavac d.o.o. u Slatini održan je sastanak strukovne grupe agrara sa temom izvršene proljetne sjetve  i predstojeće  žetve pšenice. Organizator sastanka bila je Hrvatska gospodarska komora, predsjednik strukovne grupe Dušan Alebić,  a na sastanku su sudjelovali veliki poljoprivredni proizvođači, predstavnici silosa, otkupljivača , ratara, proizvođači ljekovitog bilja, duhana  to jest cjelokupna poljoprivredna struka iz područja  ratarstva.  Više o temama sastanka rekao nam je Srećko Bosak, direktor Jošavca.

„Jošavac je podnio izvješće o provedbi proljetne sjetve na vlastitim površinama i kooperantima koji rade sa Jošavcem.  Ukupno je sa kooperantima ovog proljeća posijano 57 hektara šećerne repe, 77 hektara suncokreta, 175 hektara soje i 130 hektara kukuruza. Sjetva je ove godine prošla izuzetno dobro, uvjeti su bili dosta povoljni  u odnosu na prošlu i pretprošlu godinu kada je bilo ili viška oborina ili manjka pa je bilo problema sa pripremom. Jedini je problem kod nas nam  se dogodio u sjetvi soje obzirom da smo soju sijali u nekakvim ranim rokovima i onaj kasni proljetni mraz je zahvatio nekih 20 hektara površine koji smo nažalost morali presijati“– rekao je Srećko Bosak, direktor Jošavca. Naglasio je da su sve agrotehničke mjere napravljene na vrijeme te da je stanje usjeva u odnosu na prošle dvije godine u zavidnom položaju. Naglasio je da se očekuje zadovoljavajući prinos, pod uvjetom da se ne dogode novi ekstremi u vremenskim uvjetima.

„Započeli smo  i žetvu jesenskih kultura, a obzirom da nismo imali na našim površinama ječma, mi smo krenuli sa žetvom uljane repice koja se ove godine pokazala izuzetno dobra. Vremenski uvjeti su bili naklonjeni toj kulturi i od 124 hektara zasijanih površina žetva se obavila na 114 hektara sa nekakvim prosječnim prinosom od 3,5 tone. Taj prinos je više nego dobar i jedina nepoznanica kao i svake godine je ono što se tiče cijene, da li će cijena biti ovakva ili onakva, teško je za očekivati, ali mislimo da će ipak uljana repica ostaviti nekakvog dohotka u toj cijeloj priči.“ – dalje navodi Bosak. Što se tiče pšenice očekuju se  prosječni prinosi zbog poplavljivanja:“stanje kanalske mreže koja je neodržavana  i tu pogotovo na području koje treba održavati Karašica-Vučica. Svaka jača kiša, dali ona bila ovdje ili došla iz područja Papuka pa se slije ovdje, jednostavno nama poplavi naše zemljište i tu su onda štete nesagledive. Mi na određenim  površinama    pod pšenicom imamo možda 20%-30% dijelova koji su jednostavno nestali, prorijeđeni su sklopovi i pšenica jednostavno neće dati  ono što svi pričaju o nekim izvrsnim rezultatima. Ali, ipak se nadamo da će biti bolja nego prošle i pretprošle godine.“  Cijena je također jedan od problema naglasio je, jer zbog cijene kakva se najavljuje da bi se pokrila nula potrebno je imati prinos od 8 tona, a prosjek ovdje je 5,5 tona.

Veliki problem je i neisplata poticaja, nedorečenost iznosa poticaja, na temelju kojih poljoprivrednici rade izračune, a koji se na kraju promjene. To sve unosi nesigurnost  i sa grupacije agrara smatraju da nakon predaje upisnika sa posijanim kulturama i uz rokove izmjena, svi podaci su dostupni najkasnije do 1. srpnja pa nije moguće da vi do 1.7. iduće godine ne možete znati koliko sredstava morate dobiti  za potpore dalje navodi Bosak.

„Tvrtka Jošavac trenutno zapošljava 17 radnika i još 7-8 OPG-ovaca koje financiramo i pratimo u proizvodnji  i mislim da smo bez obzira na  sve nedaće koje jesu još uvijek jedna stabilna firma koja može i koja ima nekakav prosperitet i ima nekakvu budućnost. Ali budućnost bez jasne vizije hrvatske poljoprivrede, možda ćemo biti osuđeni na propast. kao i velika većina, jer uvoznički lobi su  takvi kakvi jesu.“ – nastavio je Bosak.

Zaključio je da zbog uvozničkog lobija izvozimo kvalitetnu domaću soju i uvozimo lošu GMO soju u prerađenom obliku  iz zemalja Južne i Sjeverne Amerike. Slična stvar je i kod pšenice gdje se maksimalno ide na ruku mlinarima i pekarima, dok se u isto vrijeme kvaliteta kruha i drugih finalnih proizvoda od pšenice smanjuje. U isto vrijeme se proizvođaču  za pšenicu cijena smanjuje, a finalni proizvod lošije kvalitete poskupljuje. Kao primjer je naveo da je cijena pšenice ista kao i prije 20 godina, i da se današnja kvaliteta kruha, koji se mrvi, ne može usporediti sa kruhom kojeg je proizvodilo pekara  „Klasja“.(www.radioslatina.hr)