Odavanjem počasti poginulim hrvatskim braniteljima u Slatini svečano obilježena 29. obljetnica oslobođenja slatinske vojarne

U organizaciji slatinskog ogranka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata polaganjem cvjetnog aranžmana i upaljenih lampiona danas je u Slatini ispred spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Parku 136. slatinske brigade obilježena 29. obljetnica oslobođenja slatinske vojarne.

Poginulim hrvatskim braniteljima počast su odali članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata predvođeni predsjednikom Ivanom Selenićem, potom predstavnici ostalih udruga proisteklih iz Domovinskog rata predvođeni predsjednicima slatinskog i županijskog Odbora za hrvatske branitelje, Ilijom Nikolićem i Matom Bubašom, zatim gradonačelnik Grada Slatine Denis Ostrošić sa suradnicima, načelnik Općine Sopje Berislav Androš, te građani.

Obraćajući se nazočnima, 16. rujna 1991. godine prisjetio se predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Slatina Ivan Selenić.

– Toga dana oslobođena ja Slatinska vojarna i karaula u Kapincima, dok je karaula u Noskovcima oslobođena dan kasnije. S ponosom možemo reći da je Slatinska vojarna prva oslobođena vojarna od Koprivnice do Osijeka.
Nama je to puno značilo budući da smo do tada držali obranu grada sa slabim naoružanjem, uglavnom lovačkim puškama. Oslobođenjem vojarne došli smo do naoružanja kojim smo mogli opremiti pripadnike Teritorijalne obrane, a potom i 64. samostalnog bataljuna.
Poslije napada i masakra u selima Čojlug, Četekovac i Balinci, očekivao se napad i na Slatinu, što se i dogodilo budući da su isti dan kada je oslobođena vojarna četničke horde s brdskog dijela Papuka započele minobacački i pješački napad na Slatinu. U tom momentu je jedna postrojba otišla u ispomoć našim suborcima koji su držali položaj u selima Ivanbrijeg i Golenić gdje su uspjeli odbiti napad i tako obraniti Slatinu od agresora.
Prigodom oslobođenja vojarne zarobljen je 31 vojnik i 3 oficira bivše JNA. Uz pomoć humanitarne pomoći Crvenog križa vojnici su obučeni u civilnu odjeću i poslani kućama, dok su oficiri bili sprovedeni u Istražni zatvor u Bjelovaru, – prisjetio se Ivan Selenić događanja od prije 29 godina te napomenuo kako je 2020. godina trebala biti deveta u nizu u kojoj se ova obljetnica obilježava i natjecanjem u kuhanju fiš paprikaša, no zbog svjetske pandemije COVID-19 organizacija istog nije bila moguća, te izrazio nadu da će se iduće godine ova tradicionalna manifestacija moći održati.

Tih se dana prisjetio i slatinski gradonačelnik Denis Ostrošić, te tom prigodom rekao:

– Nakon što smo obranili Policijsku postaju u Slatini, oslobođenje slatinske vojarne bila je drugi veliki korak u formiranju prave obrane grada, jer tek nakon oslobođenja vojarne koja je bila velika potencijalna opasnost u samom središtu grada, mogli smo pokrenuti liniju obrane koja je u konačnici dovela do spajanja teritorija od Našica do Virovitice i oslobađanja ostalih vojarni i karaula što je bio jedan veliki korak naprijed.
Na žalost ove godine manifestacija obilježavanja spomenutog događaja je s obzirom na epidemiološku situaciju u nešto manjoj, skromnijoj i epidemiološki prihvatljivijoj organizacijskoj formi. Ranijih godina ovu su obljetnicu pratili brojni kulturni i sportski sadržaji kao i tradicionalna fišijada, no bez obzira na sve, ovu ćemo obljetnicu obilježavati svake godine da se ne zaboravi, – zaključio je gradonačelnik Ostrošić.

Ovo je značajan datum za grad Slatinu kojega se prisjetio i predsjednik Odbora za hrvatske branitelje VPŽ Mato Bubaš i tadašnji pripadnik izviđačkog voda u sklopu 64. samostalnog bataljuna Zbora narodne garde pod zapovjedništvom Stjepana Gala.

– Mi pripadnici 64. samostalnog bataljuna ostvarili smo jedan povijesni uspjeh što se tiče samog oslobađanja vojarne u Slatini jer samo naoružanje koje smo dobili tom akcijom je jako puno potpomoglo u svim našim daljnjim operacijama, a da ne govorim o moralu našoj Hrvatskoj vojsci koji smo time dobili.
Vjerujem da je oslobođenje vojarne i dobivanje oružja na kraju svega prouzročilo i osvajanje prvog oslobođenog teritorija u Republici Hrvatskoj, odnosno ovog dijela našeg Papuka, jer svi znamo, mada se u povijesti baš puno o tome ne govori, da smo mi prvi u Hrvatskoj dočekali sa svojim obiteljima Božić u miru.

Svi oni pripadnici 64. bataljuna koji su bili prvenstveno dragovoljci, sudjelovali su u oslobađanju vojarne čisto sa srcem i hrabrošću. Tu nije bilo mobilizacije, a dragovoljci koji su pristupili u Zbor narodne garde nekoliko dana su oko vojarne pravili jednu psihološku premoć. Primjerice, ja sam sa svojim dečkima bio stacioniran na položaju sadašnjeg Hrvatskog doma gdje smo privolili nekoliko vojnika da tijekom noći dohvate svoje naoružanje i preskoče ogradu te smo ih potom predali u naše zapovjedništvo i na taj smo način također oslabili moral vojnicima ročnicima u vojarni. Tek kada smo ušli u vojarnu bili smo svjesni opasnosti koja je prijetila cijelom gradu jer su brojni projektili bili upereni u sve zgrade u Slatini i sve je bilo spremno da se vojarna po uzoru na Bjelovar digne u zrak. No mi smo uspjeli osloboditi vojarnu zahvaljujući i našim pregovaračima, i samom našom smirenošću koja je u to vrijeme bila rijetka jer mi smo bili vatreni, puni želje i volje da oslobodimo vojarnu i to se dogodilo, hvala Bogu, bez žrtava i na kraju se vojarna predala našim zapovjednicima, – zaključio je Bubaš.

Sutra, 17. rujna Općina Sopje organizira obilježavanje 29. obljetnice oslobođenja karaula u Kapincima (Zanoš) i Noskovcima (Bobrovac), odavanjem počasti poginulim hrvatskom braniteljima s početkom u 12 sati.
(mf/Foto: Mihaela Feldi)