Obitelj akademika Viktora Žmegača posjetila Slatinu – kćer i sin preuzeli očevu Povelju počasnog građanina Grada Slatine

Grad Slatina, Matica hrvatska Ogranak Slatina i Zavičajni muzej Slatina jučer su u prostorijama slatinskog Muzeja ugostili Aleksandru Žmegač Horvat i Andreja Žmegača, kćer i sina poznatog Slatinčanina, akademika Viktora Žmegača, koji su u Slatinu došli kako bi realizirali ideju koja se rodila prije nekoliko godina, odnosno kako bi poklonili nekoliko osobnih predmeta svog oca kao prilog stalnom postavu novouređenog slatinskog Muzeja.
Poklon je primio Srđan Đuričić, v.d. ravnatelja Zavičajnog muzeja Slatina koji je sada bogatiji za nekoliko osobnih fotografija Viktora Žmegača, njegovih radova, knjiga…

Gradonačelnik Slatine Denis Ostrošić u protokolarnom dijelu svečanosti uručio im je Povelju kojom se Grad Slatina zahvaljuje akademiku Viktoru Žmegaču zbog izuzetnog doprinosa znanosti, kulturi i umjetnosti, te promicanju imena Slatine u Hrvatskoj i svijetu.
Povelju počasnog građanina Grada Slatine, kao i ključ Grada Slatine, akademik Žmegač trebao je primiti na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Slatine 1. rujna 2017. godine, što nije bio u mogućnosti iz zdravstvenih i drugih razloga, no sada će Povelja pronaći svoje mjesto u njegovom domu.

– Doista mi je zadovoljstvo da smo u Zavičajnom muzeju i u Slatini mogli ugostiti obitelj Žmegač, odnosno kćer i sina našeg slavnog akademika Viktora Žmegača, koji će mu odnijeti Povelju počasnog građanina Grada Slatine i zahvalu Grada za sve ono što je za Slatinu kroz svoje sjećanje na Slatinu i kroz svoj životni vijek učinio, s nadom da će mu Povelja uz ostale darove s ovog susreta biti jedan novi spomen na zavičaj i nadahnuće za nova djela, – istaknuo je gradonačelnik Ostrošić.

Predstavnice slatinskog Ogranka Matice hrvatske Danica Krehula, Vesna Palcer-Turk i Ana Krpačić ovom su prigodom obitelji Žmegač uručile Zbornik radova „Svećenik Julije Burger (1885. – 1944.) i njegovo vrijeme“, te razveselile idejom da u dogledno vrijeme Gradska knjižnica i čitaonica Slatina ponese naziv po njihovom ocu Viktoru Žmegaču.

Nakon obilaska stalnog postava Zavičajnog muzeja gosti su iznijeli svoje impresije koje su na kraju posjeta zapisali i u knjigu utisaka.

– Neobično nam je drago da smo naišli na tako toplu i srdačnu dobrodošlicu. Muzej nas je oduševio, krasno je realiziran projekt europskim sredstvima i silno nas veseli da će i neke osobne stvari našeg oca, koji je na neki način pronio glas Slatine svijetom, tu naći svoje mjesto, – rekla je Aleksandra Žmegač Horvat, te govoreći o svom ocu istaknula kako je Viktor Žmegač, iako u 90.-toj godini života još uvijek duhovno vrlo vitalan. Stalno piše, te se uskoro očekuje izlazak njegove nove knjige „Druga četiri grada“, koja je nastavak eseja „Četiri europska grada – Kulturološki obzori” u kojoj je Žmegač oslikao četiri autoritativna grada – Pariz, Beč, Berlin i Prag. Osim toga Žmegač neumorno piše i članke, uglavnom za Matičin Vijenac. Radno je u punom pogonu, međutim fizički se pomalo osjećaju godine, što mu onemogućuje putovanja, pa se sa svojim korijenima ponovo želi povezati putem svoje djece, kojoj je svijest o porijeklu i veza sa starijim generacijama obitelji također sve važnija.

– Zahvalio bih se Gradu Slatini i gradonačelniku Ostrošiću, kao i predstavnicima Matice hrvatske i Zavičajnog muzeja na srdačnom dočeku, te u ime oca zahvaljujem na Povelji Grada Slatine.
U Slatinu bi trebali dolaziti češće jer se ima što za vidjeti. Novi postav Zavičajnog muzeja vidio sam sada po prvi puta i jako sam ugodno iznenađen jer je muzej krasan. Nije velik, ali je zato komprimiran u onoj mjeri u kojoj treba biti, – prepoznao je Andrej Žmegač koji je i sam povjesničar umjetnosti, te zaključio:
– Vide se pozitivni rezultati uloženih sredstava europske unije, ne samo u muzeju već i cijelom gradu i šire, a Slatini želimo dobru budućnost i napredak u svakom pogledu.

U sklopu gostovanja u Slatini Aleksandra Žmegač Horvat i Andrej Žmegač posjetili su i slatinsko groblje gdje su obišli grob svoje prabake, a potom su posjetili Đurđenovac gdje su Žmegači živjeli nakon ´45. godine, te su također obišli posljednja počivališta svoje bake i strica.
(mf/Foto: Mihaela Feldi)