Obilježena 31. obljetnica oslobađanja slatinske vojarne
Oslobođenje slatinske vojarne i graničnih karaula u Kapincima i Noskovcima ključni su događaji u obrani Slatine koja je trebala postati središte Srpske autonomne oblasti Zapadna Slavonija.
Osim što su hrvatski branitelji njezinim oslobođenjem došli do značajnih količina oružja, prestala je izravna opasnost iz središta Slatine od napada na grad i jedinu željezničku i cestovnu poveznicu sa istočnom Slavonijom, a ujedno je pozitivno utjecalo na moral i smanjilo odlazak hrvatskog pučanstva iz grada. Slatinska je vojarna, tadašnja kasarna, bila prvi oslobođeni objekt JNA na prostoru od Osijeka do Koprivnice.
Povodom 31. obljetnice oslobađanja slatinske vojarne danas su položeni cvjetni aranžman i upaljeni lampioni u Parku 136. slatinske brigade ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, 
potom uz spomen obilježje hrvatskih vitezova Josipa Grahovca i Zorana Balića ispred Srednje škole Marka Marulića, te uz spomen ploču na nekadašnjoj prijavnici, koju je 2018. godine postavila koordinacija udruga 
proisteklih iz Domovinskog rata grada Slatine.
U spomen na sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje, polaganjem lampiona počast su odali predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata s područja grada Slatine na čelu s predsjednikom Udruge roditelja poginulih branitelja Slatina-Orahovica Tomom Grahovcem i prvim ratnim zapovjednikom 136. slatinske brigade Josipom Černijem, te pročelnikom Stručne službe Grada Slatine Krunoslavom Šarabokom, zatim zamjenik načelnika Policijske uprave virovitičko-podravske Nenad Križić sa suradnicima iz Policijske postaje Slatina, te gradonačelnik Grada Slatine Denis Ostrošić i njegov zamjenik Ilija Nikolić zajedno s predsjednikom Odbora za hrvatske branitelje VPŽ i predsjednikom ZUiČ HVIDR-a VPŽ Matom Bubašem ujedno i izaslanikom virovitičko-podravskog župana Igora Androvića.
Prigodnim riječima nazočnima su se obratili zamjenik slatinskog gradonačelnika Ilija Nikolić, gradonačelnik Denis Ostrošić i predsjednik Odbora za hrvatske branitelje VPŽ Mato Bubaš
– Svi vi koji ste na taj dan sudjelovali u ovoj akciji sjećate se tog vremena iz 1991. godine. Svi smo jako ponosni i nakon 31 godine na ovaj uspjeh kojim su grad Slatina i njegovi građani spašeni od neposredne opasnosti koja je prijetila iz kasarne u središtu grada.
Osim toga ovom smo akcijom uspjeli naoružati pripadnike hrvatske vojske koji su do tada svoja ognjišta branili uglavnom lovačkim puškama.
Ovim činom obilježili smo ovaj povijesni trenutak za grad Slatinu, a to ćemo na dostojan način činiti i narednih godina.
Drago mi je što se prostor bivše vojarne otvarenjem škole oplemenio na najbolji mogući način jer ta su djeca naša budućnost, a ova spomen ploča svima njima je podsjetnik, da znaju što se dešavalo na ovim prostorima prije 30-ak godina, – rekao je Nikolić koji je svoj obol tih dana dao pri oslobađanju karaule u Noskovačkoj Dubravi.
Jedan od izravnih sudionika tijekom akcije oslobađanja slatinske vojarne bio je i Mato Bubaš, predsjednik Odbora za hrvatske branitelje VPŽ i predsjednik ZUiČ HVIDR-a VPŽ koji je ovom prigodom kao njegov izaslanik svima nazočnima prenio pozdrave virovitičko-podravskog župana.
– Za oslobađanje bivše vojarne jedna od bitnih stavki bila je ta što se vojarna, kao i karaule, oslobodila bez i jedne žrtve, što tijekom oslobađanja ostalih vojarni u Hrvatskoj nije bio slučaj te iza sebe bilježe žrtve i hrvatskih branitelja i vojnika tadašnje JNA.
Ovo je oslobađanje bio plod jednog dobrog pregovaranja od strane, ovdje prisutnog pukovnika u mirovini i člana Kriznog štaba obrane grada Slatine u Domovinskom ratu Vlade Međumurca i ekipe koja je dobro prezentirala oficirima postupak predaje bez posljedica, te im ulila povjerenje koje je na kraju i opravdano. Vojarna je preuzeta bez i jedne žrtve, a svi su pripadnici JNA koji su se nalazili u vojarni nahranjeni, obučeni u civilnu odjeću i poslani njihovim kućama, – rekao je Bubaš, te dodao:
– Moram se zahvaliti svim hrvatskim braniteljima i Ministarstvu unutarnjih poslova, odnosno pripadnicima MUP-a koji su bili zajedno s nama, na hladnokrvnosti, jer da je samo jedan nervozni prst povukao obarač i ispalio samo jedan metak, bilo bi dovoljno da nastane kompletno razaranje našega grada s brojnim žrtvama, s obzirom na svo ono naoružanje koje smo zatekli u vojarni nakon predaje.
Još jednom naglašavam da smo bez žrtava oslobodili vojarnu, naoružali našu postrojbu što je doprinijelo daljnjem uspjehu našeg 64. samostalnog bataljuna, a potom i 136. slatinske brigade u oslobađanju papučkog dijela, – rekao je Bubaš te se prisjetio i Stjepana Tota iz Kozica koji je također dao veliki doprinos oslobađanju slatinske vojarne.
– On je svakodnevno montirao razglas na katu srednje škole te vojnicima puštao domoljubne pjesme i vijesti iz Hrvatske da spoznaju istinu što se dešava u Hrvatskoj i da informacije njihovih oficira nisu dobre. Veliki dio zasluga za uspješno provedenu akciju oslobađanja slatinske vojarne ide i tom čovjeku koji za života nije dobio nikakva priznanja, a dao je veliki obol, – zaključio je Bubaš.
S nekoliko riječi na kraju se obratio i slatinski gradonačelnik Denis Ostrošić izrazivši ponos na hrvatske branitelje, policajce i sve one koji su dali svoj doprinos u ovoj povijesnoj akciji koja je imala itekako važnu ulogu u očuvanju sigurnosti Slatine i njezinih građana.
– Ja bih se prije svega zahvalio roditeljima poginulih hrvatskih branitelja, a potom i svima vama, braniteljima koji kroz svoje udruge već tri desetljeća radite i ne prestajete raditi na tome da se Ne zaboravi.
Ova škola nastala na prostoru bivše vojarne će se razvijati i dalje, i naši mladi će učiti o Domovinskom ratu, kako kroz programe HVIDR-e, tako i kroz djelatnost svih vaših udruga. Stoga još jednom svima vama jedno veliko hvala što ste bili uz nas tada i što ste uz nas sada i zaista možete biti ponosni. Doista sam sretan što sam gradonačelnik ovakvog grada, grada koji se razvija, koji ima budućnost, ali bez prošlosti ne možemo dalje, stoga čuvajmo naše uspomene obilježavajući sve važne obljetnice, – rekao je gradonačelnik Ostrošić.
(mf/Foto: Mihaela Feldi)
