O PČELAMA OVISI OPSTANAK LJUDSKE VRSTE – Oprašivačka je djelatnost primarna zadaća pčelarstva
Vrijedne pčele za svoje potrebe i za proizvodnju meda tijekom cijele godine skupljaju cvjetni prah, ali proljeće, kad se priroda budi i kad sve cvjeta, najbolje je vrijeme za taj posao. Bavljenje pčelarstvom veliko je zadovoljstvo mnogih pčelara, unatoč napornom radu i sve manjoj zaradi.
Bio je to nekad vrlo zanimljiv i unosan posao, a mnogima i hobi koji je donosio dodatne prihode. Posljednjih godina, međutim, pčelari se učestalo žale na nisku otkupnu cijenu meda i na činjenicu da se kvalitetni med naših pčelara teško prodaje zbog konkurencije velikih količina uvezenoga jeftinijeg meda loše kvalitete.
Njihovu djelatnost pogađaju i nepovoljne i neizvjesne vremenske prilike, loše paše i bolesti pčela, a ove godine sve te negativnosti pojačali su epidemija koronavirusa i potres. U zemljama našeg okruženja Hrvatska ima najniže maloprodajne cijene meda, a pčelari i po toj cijeni teško prodaju svoj med. Zahvaljujući svemu tome, postalo je bjelodano da treba dodatno zaštititi pčele, isto kao i pčelare i njihove obitelji, kojima je pčelarstvo sekundarna djelatnost od koje ne žive, ali im je značajni dodatni izvor prihoda.
Bavljenje pčelarstvom izuzetno je važno i radi očuvanja pčela u prirodi. Premda je već dugo poznato da bez pčela nema ni 
opstanka ljudske vrste, tek 2017. godine UN je prepoznao važnost pčela u ekosustavu i svojom rezolucijom proglasio 20. svibnja Svjetskim danom pčela. Tim povodom tijekom svibnja i lipnja brojne edukacije i aktivnosti pčelara usmjerene su na podizanje svijesti o velikom značaju pčela i drugih oprašivača važnih za globalni lanac ishrane, za očuvanje bioraznolikosti i za preživljavanje ljudske vrste.
Predsjednik Hrvatskoga pčelarskog saveza Željko Vrbos kaže da u evidenciji Saveza raste broj pčelara, što znači da se još može napraviti dosta kvalitetnih pomaka u pčelarstvu, usvojiti suvremenu tehnologiju, organizirati suvremenu edukaciju kako bi pčelari iz tog posla mogli izvući mnogo više, te organizirati trgovinu da bi pčelaru bilo isplativo pčelariti, kao i stvoriti uvjete kroz potpore da mu bude što jeftinije pčelariti.
– Do sada su pčelari u Hrvatskoj morali prodavati pčelinje proizvode ili imati vlastiti izvor sredstava koje su ulagali u održivost pčela. Mi želimo taj rizik smanjiti, kao što je u naprednim zemljama, da primarna zadaća pčelarstva, a to je oprašivačka djelatnost, bude vrednovana i da se za to pčelaru isplaćuje izvjesna naknada, a proizvodnja pčelinjih proizvoda da bude sekundarna zadaća. Primarno je oprašivanje, što je najznačajniji segment pčelarstva, a manje je važna proizvodnja pčelinjih proizvoda. Na taj način će se smanjiti rizik od loših godina, nepovoljnih cijena, uvoza meda, pčelari će imati stalni izvor prihoda i moći će kvalitetno ulagati u pčelarstvo. – kaže predsjednik HPS-a Željko Vrbos.
Pozitivni pomaci u posljednje vrijeme rezultiraju ohrabrivanjem pčelara koji ulažu u pčelarski fond i u pčelarsku opremu pa nema bojazni ni za pčelarsku proizvodnju, a o oprašivanju kao primarnoj zadaći pčelarstva zasigurno će se još raspravljati.
(Petar Žarković, Glas Slavonije/Foto: PIXSELL, Dario Kovač, Robert Turkalj)
