NEUSPIO PODUZETNIK DRAGO GERENČIR: Propao zbog bazena, traži od Grada otpis 733.580 kuna duga

Sagradio je bazen, uredio svlačionice, tuš-kabine i ostale prostorije, i za dvije godine ostao bez svega

GORNJI MIHOLJAC

Dvadeset godina prošlo je otkako je Drago Gerenčir iz slatinskoga prigradskog naselja Gornjeg Miholjca u svome selu odlučio sagraditi zatvoreni bazen, jedini u Virovitičko-podravskoj županiji. Bila je to u gradskim poslovnim krugovima hvaljena poduzetnička ideja jer bi u bazenu dugom 35, širokom 9 i dubokom oko 2 metra mogli učiti plivati osnovnoškolci iz cijele županije.
Naime, člankom 32. Zakona o osnovnom školstvu iz prosinca 1990. godine propisano je da je osnovna škola u suradnji s drugim činiteljima „dužna osigurati da svi učenici tijekom osnovnog školovanja nauče plivati“. Ta odredba ostala je i u članku 30. Zakona o osnovnom školstvu iz 2003. godine, pa je Gerenčirov projekt dobio potporu nadležnog ministarstva i Grada Slatine te je kod Privredne banke u Slatini realizirao kredit vrijedan oko 100.000 eura.

Sagradio je bazen, uredio svlačionice, tuš-kabine i ostale prostorije, i godine 2004. na njegov bazen dolazili su rekreativci, umirovljenici, plivači, ali ne i osnovnoškolci, od čijih je dolazaka najviše očekivao. Godišnji anuitet od približno 150.000 kuna postalo je nemoguće vraćati, i zbog sve manjih prihoda već 2006. godine morao je zatvoriti bazen i ugostiteljsku djelatnost, a uskoro je ostao i bez obiteljske kuće. Priča, međutim tu ne završava.

Na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Slatine vijećnik Ivica Pavin pročitao je Gerenčirovo pismo u kome neuspio poduzetnik traži „pokretanje postupka rješavanja financijskih problema“ njega i njegova kreditnog jamca Zlatka Klementa „za koje dio odgovornosti snosi Grad Slatina“. Gerenčir navodi da je kredit podigao uz sugestiju tada odgovornih ljudi u Upravi Grada Slatine, jamci su mu bili Zlatko Klement i Grad Slatina s garantnim depozitom, a problemi s vraćanjem kredita nastali su jer je izostala obećana potpora.

„Meni kao korisniku kredita uzeli su kuću koja je bila zalog, Gradu Slatini depozit, jamcu su uzeli trećinu plaće i sve viškove i regrese, oko 300.000 kuna do sada, i još uvijek mu uzimaju dok se ovaj problem ne riješi. Banka nudi konačno rješenje u obliku sporazuma koji sam dostavio Gradu Slatini, a radi se o otpisu preostalog duga u iznosu od 733.580 kuna,“ napisao je Gerenčir. Ističe da su i on i njegov jamac hrvatski branitelji i traži da Gradsko vijeće odobri sporazum kojim bi mu se otpisao dug, „prekinula višegodišnja agonija, vratilo dostojanstvo i šansa za normalan život“.

GRAD ČEKA ODGOVOR MINISTARSTVA FINANCIJA

Budući da je pismo upućeno gradonačelniku 15. travnja, vijećnik Pavin je upitao što je Grad do sada poduzeo.

Pročelnik Upravnog odjela za razvoj grada Marin Kokorić u svom je odgovoru rekao da je Grad još 2019. godine uputio dopis Ministarstvu gospodarstva s pitanjem postoji li mogućnost otpisa evidentiranih potraživanja starih 12 godina, te smije li se Grad odreći prava na zakonsku subrogaciju, tj. prava na prijenos još važećih instrumenata osiguranja.

– Krajem iste godine (2019.) Ministarstvo gospodarstva svojim dopisom prosljeđuje primljeni dopis Ministarstvu financija, s obrazloženjem da Ministarstvo gospodarstva nije nadležno za propise vezane uz otpis potraživanja, kao ni prava na subrogaciju. Ministarstvo financija, ni nakon što smo im poslali požurnicu, nije odgovorilo na proslijeđeni dopis Ministarstva gospodarstva te mi još uvijek nemamo njihov službeni stav o tom pitanju. Bez pisanog odgovora i službenog stava Ministarstva financija, Grad nema pravnu osnovu otpisati depozit koji su zajednički deponirali Grad Slatina i tadašnje Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, kao ni odreći se subrogacije. – rekao je u odgovoru pročelnik Kokorić.
(Petar Žarković, Glas Slavonije/Foto: Petar Žarković, arhiva)