Mjesec muzejskih tajni u Zavičajnom muzeju Slatina započeo otkrivanjem portreta Zore Pul. našeg zavičajnika Kornelija Tomljenovića
U prigodi 38. godišnjice osnutka Zavičajnog muzeja u Slatini koji je osnovan 28. ožujka 1984. godine Muzej je kao uvertiru u obilježavanje ove velike obljetnice tijekom mjeseca veljače pripremio ciklus predavanja pod nazivom „Muzejske tajne“.
U 38 godina muzej je prikupio preko 11000 predmeta, a s njima i svjedočanstava te priče njihovih vlasnika. Pojedine priče govore o pojedincima pojedine o zajednici, dok pojedini predmeti pričaju svoje vlastite priče koje tek treba otkriti.
Prva večer otkrivanja muzejskih tajni započela je teatralnom atmosferom obavijenom tminom u prostoru stalnog postava gdje je diskretnim svjetlom obasjan bio samo tajnoviti predmet. Posjetitelji su uz laganu glazbu u pozadini s nestrpljenjem iščekivali zagonetnu priču koju im je naposljetku ispričao kustos Zavičajnog muzeja Slatina Srđan Đuričić.
Njegovo je predavanje započelo predstavljanjem životne priče Kornelija Tomljenovića, našeg zavičajnika koji je rođen 18. svibnja 1900. godine u malom papučkom mjestu Zvečevo. Nakon rođenja s obitelji se seli u Osijek u kojemu pohađa osnovnu i srednju, ali i privatnu slikarsku školu kod umjetnika Slavka Tomerlina čiji se utjecaj itekako osjeća u dijelu opusa Tomljenovićevih radova. Ljubav prema slikarstvu i umjetnički duh odvodi ovoga umjetnika u Beč, a potom i u München gdje 1928. godine završava Akademiju likovnih umjetnosti, a potom se ponovno vraća u Osijek gdje otvara slikarski atelje.
Osim što je bio slikar, Tomljenović je bio i putnik, a brojna su putovanja itekako obilježila njegovo stvaralaštvo koje je trajalo samo deset godina, od 1920. do 1930. godine.
Već od prije slaboga zdravlja Tomljenović 17. ožujka 1930. godine umire uslijed posljedica tuberkuloze s nepunih 30 godina.
Upravo ovaj umjetnik zaslužan je za prvi tajanstveni predmet u ciklusu tajni koje je tijekom ove veljače pripremio slatinski Zavičajni muzej.
Nakon što je predstavio život i djelo Kornelija Tomljenovića, kustos Đuričić otkriva tajanstveni predmet i tada tek započinje zanimljiva priča o ulju na platnu koje je Tomljenović naslikao 1928. godine, dvije godine prije svoje smrti i najvjerojatnije u Osijeku. Na slici je prikazana ženska osoba čije ime iščitavamo iz potpisa crvenom bojom koja se nalazi na poleđini slike. Autor je ovu sliku označio kao Zora Pul. rođ. 1908. godine.
Dvadesetogodišnja Zora prikazana je u klasičnom frontalnom položaju do ispod ramena, a na sebi nosi tamnu odjeću koju razbija crveni cvijet na lijevom ramenu.
Priča o Zori Pul. i Zavičajnom muzeju Slatina započinje 2010. godine kada je Muzej otkupio ovaj portret. Djelo je našlo svoje mjesto u Galerijskog zbirci s umjetninama kako zavičajnika tako i autora koji su izlagali u Muzeju, a bila je izložena u privremenom postavu Muzeja gdje su bili prikazani i ostali predmeti koji predstavljaju baštinu slatinskog kraja.
Tajna koju Zora nosi i zagonetna, pomalo čudna priča ovog portreta započela je 2013. godine. Naime tijekom ljetnih mjeseci te godine u praznom muzeju djelatnici su 4 dana za redom pronalazili upravo ovu sliku na podu što ju ističe ispred ostalih 300 slika koliko ih u svom fundusu ima Zavičajni muzej.
Nakon što su je prvoga dana kustos Srđan Đuričić i pok. Dragan Bačmaga, tadašnji muzejski tehničar pronašli na podu, pomno su je ponovno vratili na njezino mjesto na zidu te ju pričvrstili novim silkom i kukicama, no ona se i sljedećeg dana našla na podu bez većih oštećenja. Trećega dana učvrstili su je lancima, no sljedećeg dana slika se ponovno našla na podu, ovoga puta razbijenog okvira ali neoštećenog platna. To se događalo četiri dana za redom, rekli bi slučajno je jednom ili dva puta, ali kada se to dogodi četiri puta i to uvijek istoj slici dok druge i dalje vise na zidovima čovjek se zapita ima li tu nečega nadnaravnog što možda ne bi bilo neobično za takvu staru zgradu koja čuva tolike tajne, ali kustos Đuričić događaj je obrazložio na znanstveni način.
Tako je Zora završila u rukama muzejskog tehničara Bačmage koji je popravio okvir njezinog portreta, a potom je svoje mjesto našla na zidu stalnog postava gdje je, kako se Đuričić našalio, vjerojatno sretnija i više ne bježi.
Ova večer bila je samo uvertira u otkrivanje još nekoliko tajni koje krije naš Zavičajni muzej, a koji će nam tijekom cijele veljače svakoga petka otkrivati po jednu tajnu, po jednu priču koja je usko vezana za naše zavičajnike koji su na ovaj ili onaj način imali dodir sa Zavičajnim muzejom u Slatini.
Ukoliko vas je zaintrigirala prva tajnovita priča dođite već sljedećeg petka i budite sudionik otkrivanja još jedne misterije u pomno pripremljenoj atmosferi stalnog postava Zavičajnog muzeja u Slatini.
Tajnovita večer započet će u 20 sati, a prisustvovati možete uz ulaznicu od samo 10 kuna.
Zbog epidemioloških mjera potrebno se prethodno najaviti, a prijave se primaju na email z.m.slatina@gmail.com, na broj mob. 099/5470-955 ili putem društvenih mreža Zavičajnog muzeja Slatina.
(mf/Foto: Mihaela Feldi)
