Mjesec muzejskih tajni u Zavičajnom muzeju Slatina: Drugi ciklus započeo misterijom pod nazivom „Kad kamen progovori…“

U prigodi 39. godišnjice osnutka Zavičajnog muzeja u Slatini koji je osnovan 28. ožujka 1984. godine Muzej je kao uvertiru u obilježavanje ove velike obljetnice tijekom mjeseca veljače pripremio ciklus predavanja pod nazivom „Muzejske tajne“.

Nakon vrlo uspješnog prošlogodišnjeg, drugi je to ciklus Muzejskih tajni kroz koje će slatinski muzealci javnosti otkriti zanimljive predmete iz svoga vrlo bogatog fundusa te kroz njih dočarati priče o ljudima, zajednicama i životu slatinskoga kraja kroz povijest.

Svaki od tih predmeta donosi svoju priču, a prva večer ovogodišnjeg ciklusa donijela je misteriju pod nazivom „Kad kamen progovori…“.

Misteriozni kamen skriven pod plavim baršunom i ovoga je puta kao nijemi svjedok strpljivo čekao, da netko ispriča što je to sve kroz više od stotinu godina kao vihor prohujalo pored njega. I dočekao je, obavijen tminom galerijskog prostora obasjan tek diskretnim svjetlom, svog pripovjedača, kustosa Zavičajnog muzeja Slatina Srđana Đuričića koji je posjetiteljima uz laganu glazbu u pozadini donio nevjerojatnu priču o zajednici koja je jednom u Slatini odigrala vrlo značajnu ulogu, a potom, na žalost, netragom nestala.

No prije toga podsjetio je posjetitelje na prošlogodišnje „tajne“ i njihov odjek u široj javnosti, te istaknuo kako je smisao ovih predavanja javnost upoznati s našom prošlošću, kako bi bolje razumjeli našu sadašnjost.

Potom je otkrio tajanstveni predmet i tada tek započinje zanimljiva priča o starcu koji je napunio 139 godina, i iako je kamen svašta je „proživio“. Na njemu je vidljiv trag vremena jer kroz svoj život je gledao tisuće i tisuće prolaznika koji su pored njega prolazili, gledao je kako djeca odrastaju, a kasnije stare. Svjedočio je on dolasku prvog automobila u Slatinu, kasnije je gledao kako ti isti automobili zamjenjuju seoska kola. Dok je stajao na fasadi vidio je kako niču nove kuće, kako se ulice našega grada popločavaju. Vidio je on svečane povorke i na posljednje počivalište ispraćao brojne Slatinčane. Živio je sa svojim gradom i kroz teška razdoblja, kroz kolone vojnika koji odlaze put bojišta, ali jednako tako on je nijemi svjedok nestanka njegovih graditelja koji su jednako tako u kolonama nestali iz našeg grada. No ipak evo ga ovdje stoji ispred nas i priča svoju priču.

Riječ je o natpisnom kamenu kojega su njegovi graditelji uklesali na pročelje židovske sinagoge čija je gradnja završena 1884. godine u današnjoj Ulici Vladimira Nazora. Na kamenu se tek u tragovima može iščitati Sagrađeno i Bogu posvećeno 18 5645 84, odnosno 1884. godine po gregorijanskom kalendaru i 5645. godine po židovskom kalendaru.

I upravo je židovska zajednica koja je dala izgraditi sinagogu protagonist ove priče, a da bi ista dobila smisao kustos je zakoračio 300-tinjak godina u prošlost. Prepričao je brojne promjene koje su donijele rast i razvoj Slatine, a za njezin napredak bila je zaslužna i židovska zajednica koja je 1857. godine imala tek 88 Židova.

Nakon edikta o vjerskoj toleranciji Josipa II. Židovi od tog trenutka između ostaloga nisu morali nositi oznake, niti biti zatvoreni u kuće za vrijeme katoličkih blagdana, a otvorenost države prema ovoj zajednici označilo je njezino širenje, tako da sredinom 19. stoljeća u Slatinu dolazi manja zajednica iz Moravske u današnjoj Republici Češkoj ali i ostalih dijelova Habsburške monarhije.
Slatina je vrlo brzo svoje Židove prigrlila kao sposobne i poduzetne ljude među kojima se ističu slatinski veletrgovac i vlasnik ciglane Schelesinger, zatim veletrgovac zemljišnim proizvodima Artur Bauer koji je također materijalno pomagao sve Slatinčane i ljude okolnih naselja bez obzira na vjerske razlike, kao i Salamon Deutsch, veletrgovac i veleposjednik, odnosno dužnosnik koji je obnašao brojne političke, gospodarske i kulturne dužnosti u Slatini, te bio vitez reda Franje Josipa. Deutsch je bio veliki mecena a zapamćen je kao „Poznati otac siromaha“. 

Spomenuti kamen pamti i brojne rabine, trgovce, obrtnike, liječnike, pravnike, poljoprivrednike koji su živjeli, radili i sebe dali ovom mjestu i njegovim ljudima, ali i ostale Židove iz Kraljevine Jugoslavije i Njemačke koji su dolazili u Golenić koji je bio pripremna točka za selidbu Židova u Izrael gdje i danas, iako u poznim godinama, ima nekoliko Židova koji su rođeni u Slatini.

Uz ove trenutke kamen je bio svjedok i tamnih trenutaka naše prošlosti. Bio je svjedok odvođenja slatinskih Židova u koncentracijske logore, tako da su za vrijeme Drugog svjetskog rata slatinski Židovi nestali iz Slatine.

Kustos je dakako govorio i o samom zdanju sinagoge te njezinom svečanom posvećenju koje je također svjedočilo o međusobnoj ljubavi među ljudima različitih vjeroispovijesti u Slatini.

Na žalost kamen je isto tako bio nijemi svjedok demoliranja sinagoge i u konačnici njezinog rušenja gdje je i sam završio razbijen i zajedno s pločama s 10 Božjih zapovijedi ugrađen u most za prelazak vozila.

Još tragičniju sudbinu proživjelo je židovsko groblje koje je s prostora u današnjoj Ulici Lipa u Slatini, 1958. godine ekshumirano te su posmrtni ostatci preneseni.

–  Ono što nam je danas ostalo od ove zajednice su priče, pojedini dijelovi grada, ovaj kamen pored mene i nadgrobni spomenik Salamona Deutscha na osječkom židovskom groblju na kojem stoji natpis „I JEVREJI SAHRANJENI U PODRAVSKOJ SLATINI PRENESENI U OSIJEK GOD. 1958.“, – zaključio je svoje predavanje kustos Srđan Đuričić te dodao kako se Zavičajni muzej Slatina upravo ovom pričom koju je krio tajanstveni kamen, pridružio obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta koji se obilježava 27. siječnja svake godine, a u zahvalu svim našim sugrađanima, Židovima koji su svojim radom pridonijeli razvoju Slatine kakvu danas poznajemo.

Tom se prigodom zahvalio i svim bivšim i sadašnjim djelatnicima slatinskog Muzeja na predanom radu u čuvanju, istraživanju i prezentiranju bogate baštine slatinskog kraja.

U Zavičajnom muzeju Slatina kriju se brojni predmeti koji pričaju svoje vlastite priče, a koji će sljedećeg petka otkriti svoje tajne tek ćemo doznati.

Stoga dođite 10. veljače od 20 sati i budite dio još jedne mistične večeri Muzejskih tajni u slatinskom Zavičajnom muzeju.
(mf/Foto: Mihaela Feldi, Zavičajni muzej Slatina)