Mjere opreza kojih bi se trebali pridržavati prilikom odlaska u trgovine

Preporuka je da ne izlazimo iz kuća i toga se i pridržavamo, no što je s odlascima u trgovine koji su neizbježni? U njih bi trebali ići što rijeđe, ali to ne znači stvarati mjesečne zalihe. Slobodna Dalmacija donosi smjernice našeg HZJZ-a, stranih i domaćih zdravstvenih organizacija, stručnjaka koje će vaš odlazak u trgovinu učiniti što sigurnijim.

Molekularni biolog Gordan Lauc prenio je istraživanje iz “New England Journal of Medicine”, koji se, kaže, smatra ozbiljnim izvorom informacija.

“Ovaj nesretni virus koji uzrokuje COVID-19 živi vrlo dugo na raznim površinama. Najgora je, čini se, plastika na kojoj je vijabilan i nakon dva dana. Dakle, ako netko kašlje u ruku i onda dira nekakva mlijeka, jogurte, pakete toaletnog papira ili sl. u trgovini, ako nemate sreće i naletite na takvo pakiranje i nakon dva dana, možete donijeti virus kući. Trgovci, pazite što radite. Ako je netko sumnjiv, šaljite ga odmah kući, jer će inače vaša trgovina postati izvor zaraze. Zamislite samo da je blagajnica slučajno zaražena…”, napisao je Lauc na svom Facebooku.

Prije ulaska u trgovinu dezifincirajte ruke, ali i kad izađete, prije nego sjednete u auto. Kroz trgovine prođu stotine i stotine ljudi i to su trenutačno najveća okupljanja ljudi. A virus, kako su već upozorili znanstvenici, može dugo živjeti (satima i danima) na plastici, metalu. To uključuje i ambalažu u trgovinama ili pak kolica i košare koje su dirale stotine osoba.

U trgovinama držite razmak od 2 metra i nemojte nepotrebno dirati namirnice na policama.

Po povratku kući, izujete se u hodniku, skinite odjeću sa sebe, ali ju ne tresite nego ju odvojite sa strane (najbolje na provjetrivanje ili pranje). Dezinfekcijskim sredstvom na bazi alkohola poprskajte ključeve, mobitel, novčanik. Sve što ste dirali rukama vani. Ruke dobro operite sapunom i toplom vodom.

Namirnice koje ste kupili, ako nisu kvarljive, možete odložiti u neku drugu prostoriju, i tek dan poslije raspakirati i unijeti u kuhinju. Plastične i druge površine na ambalaži možete prebrisati u rastvoru sapunice, te tu krpu poslije oprati na visokoj temperaturi ili baciti.

Stručnjaci navode da se virus više sati i dana može zadržavati na plastici i drugim materijalima.

“Pranje sapunom trebalo bi pomoći. Iako sapun i voda neće ubiti sve klice, čišćenje sapunom trebalo bi biti učinkovito u uklanjanju koronavirusa i ostalih mikroba s površine”, napisao je New York Times u svom vodiču.

Neki izvori spominju da i brisanje ambalaže octom pomaže, iako se ne zna ubija li viruse i u kojoj mjeri. Prirodni antiseptici nemaju tako snažna antimikrobna svojstva kao sintetski, ali su gotovo netoksični, nemaju nuspojava i ekološki su opravdani, navodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, uz napomenu da se ocat kao sredstvo za opću dezinfekciju primjenjivao kod raznih epidemija u povijesti.

“Ocat ima kiseline u sebi i ima sposobnost oštećenja bakterija i virusa, ali to nije nešto što bih preporučio da spriječim širenje koronavirusa”, kaže stručnjak za zarazne bolesti Amesh A. Adalja iz centra “John Hopkins”.

Ocat možete koristiti tako jedino ako nemate ništa bolje. Naškoditi neće, a možda će pomoći.

Za kraj, dobro operite vlastite ruke sapunom i pod toplom vodom najmanje 30 sekudni. (mk)