KULTURA I OBRAZOVANJENASLOVNICA

Kino kao mjesto filmskog i medijskog obrazovanja

Filmsko-obrazovni program, koji je u sklopu 2. Dana medijske pismenosti organizirao u suradnji s mrežom i Hrvatskim filmskim savezom, održan je u 12 neovisnih kina diljem Hrvatske. Ukupno je sudjelovalo više od 2000 djece i mladih, kao i preko 150 nastavnika i stručnih suradnika


U sklopu Dana medijske pismenosti, manifestacije koju su prošle godine zajednički pokrenuli Agencija za elektroničke medije i UNICEF Hrvatske, održan je i poseban filmsko-obrazovni program u neovisnim kinima koji je organizirao Hrvatski audiovizualni centar u suradnji s Kino mrežom i uz stručnu podršku Hrvatskog filmskog saveza, a s namjerom povezivanja kina i škola u edukativnim projektima poticanja filmske pismenosti.

U programu je sudjelovalo 12 kina, u Puli, Osijeku, Varaždinu, Šibeniku, Pakracu, Zagrebu, Novoj Gradišci, Pazinu, Samoboru, Slatini, Velikoj Gorici i Kutini, s održanom čak 31 projekcijom – od čega 11 za srednje škole, a 19 za osnovne škole te jednom za nastavnike. Ukupno je sudjelovalo više od 2000 djece i mladih, kao i preko 150 nastavnika i stručnih suradnika.

Program su činili domaći igrani, dokumentarni i eksperimentalni kratkometražni filmovi koje su pratili metodički materijali pomoću kojih su nastavnici ili djelatnici kina nakon projekcija mogli s učenicima održati vođeni razgovor odnosno metodičku analizu i interpretaciju. Metodičke materijale izradili su Ana Đordić, Jelena Modrić, Višnja Vukašinović i Uroš Živanović, selektor programa, a svi naslovi odabrani su stoga što su izvrsni primjeri za poučavanje o filmskoj umjetnosti kao samostalnom nastavnom sadržaju dok istovremeno svojim formalnim i sadržajnim obilježjima koreliraju s različitim temama iz područja medijske pismenosti.

Riječ je, konkretno, o filmovima – za osnovne škole – Sindrom 17 (grupa autora, Škola medijske kulture ‘dr. Ante Peterlić’, HFS), Mala seoska priredba (Krsto Papić, Zagreb film), Mucica (Aldo Tardozzi, Propeler Film), Ne vjeruj nikome (Luka Čurčić, KKZ) i Plac (Ana Hušman, Bonobostudio), a srednjoškolci su mogli pogledati naslove Ne pričamo o vama nego o djeci (Luka Rukavina, ADU), Srećko Kramp – skica za portret (Višnja Vukašinović, KKZ), Kartograf (Daria Blažević, KKZ), Cijena tišine (grupa autora, Škola medijske kulture “Dr. Ante Peterlić”, HFS) te Rođendan (Petar Orešković, ADU).

Najveći odaziv škola zabilježile su Velika Gorica i Slatina. Ravnateljica kina pri Pučkom otvorenom učilištu Slatina, Danijela Fabric Fabijanac, koja je s kolegicama profesoricama hrvatskog jezika i sama vodila analizu filmova s učenicima, izjavila je kako je “Pučko otvoreno učilište Slatina, u sklopu kojega i radi Kino Slatina, ove godine u svojoj ART dvorani ugostilo učenike šestih i osmih razreda osnovne te prvih i drugih razreda srednje škole, njih čak 187. Reakcije učenika bile su izvrsne, ali i poticaj da se ovakve projekcije održavaju i dalje.”

Dodala je kako su “najviše rasprave potaknuli tzv. lažni dokumentarci za koje većina učenika nikada nije čula. Važnost ovakvih edukativnih sadržaja iznimno nam je bitna jer djecu učimo da imaju pravo na vlastito mišljenje, ali ih vođenim razgovorom učimo lakše savladati nove pojmove o filmu i filmskoj umjetnosti te primijeniti svoje znanje o filmu koje su tijekom školovanja stekli na kratkometražnim naslovima. U kinu su učenici u sklopu ovog programa proveli ukupno 14 školskih sati, pogledali u prosjeku dva do tri filma i tražili su još.  Sve nam je ovo potvrda da smo na dobrome putu i da odgajamo publiku koja će nam se s entuzijazmom ponovno vratiti u kino!”

Uz učenički program u drugim gradovima, u Varaždinu je održana posebna projekcija za više od 50 nastavnika, filma Moj dida je pao s Marsa koji se trenutno vrti u domaćim kinima, a kojega prati edukativna kampanja naziva Filmovi ne padaju s Marsa, u sklopu koje je HAVC izdao specijaliziranu publikaciju namijenjenu odgojno-obrazovnim djelatnicima – Međuzvjezdani filmološko-metodički priručnik.

Cjelokupni program dio je aktivnosti kojima HAVC, sinergijom svojih dvaju strateških projekata – razvoja kinoprikazivaštva te filmske pismenosti, želi unaprijediti dostupnost i kvalitetu nastave filma na svim razinama odgoja i obrazovanja. Kako zaključuje Uroš Živanović, voditelj Projekta filmske pismenosti – “o filmu se može i mora učiti na razne načine, od teorijskih do praktičnih, i na raznim mjestima, u školi i u kinoklubovima, ali ono što je esencijalno jest da djeca i mladi, unatoč svim audiovizualnim novitetima koje donosi digitalno doba, razviju i zadrže cjeloživotnu kulturu odlaska u kino.”

Saznajte više o Danima medijske pismenosti 2019.

Izvor: HAVC

Možda će vas zanimati i ...

Back to top button