IZRAELSKI SUSTAV NA SLAVONSKIM POLJIMA – Postavljene cijevi za prvo podzemno navodnjavanje

Riječ je o pokusnoj površini na kojoj će se pratiti učinkovitost i isplativost ovakvog navodnjavanja

[divider]

Na 4,8 hektara velikom polju u Kapincima, u Virovitičko-podravskoj županiji, u vlasništvu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Siniše Hrgovića postavljene su cijevi za podzemno navodnjavanje. Realizacija te skupe investicije trajala je tri dana.

– Ovo je prvo polje u Hrvatskoj na kome se postavlja ovakav izraelski sustav navodnjavanja. Ovdje je sve u zemlji i izvođači jamče ako se bude sve radilo kako treba, sustav bi minimalno 15-20 godina trebao biti u funkciji. To je početno skupa investicija, ali očekujem da će se za pet do šest godina isplatiti – kaže Hrgović.

Postavljene cijevi izraelske tvrtke Netafim, svjetski poznatoga proizvođača opreme za navodnjavanje, gotovo su identične cijevima namijenjenim za površinsko navodnjavanje ‘kap po kap‘. Na svakih pola metra na gornjoj strani imaju otvor za istjecanje vode, a postavljene su u redove s razmakom od jednog metra na dubini od 40 centimetara. Dubina postavljanja određuje se prema vrsti tla i dubini oranja. Na početku svakog reda bit će ventil za otvaranje ili zatvaranje protoka vode, a sve cijevi položene u zemlju spajaju se na jednu centralnu cijev. Polje će biti podijeljeno u tri odvojena dijela koja će se moći zasebno navodnjavati. To znači da se ne mora istovremeno navodnjavati cijelo polje, ali isto tako može se posebno navodnjavati i svaki red. Takav sustav daje mogućnost da se određeni broj redova zatvori i ostavi bez vode, kako bi se dobili usporedni vizualni, praktični i kasnije mjerni pokazatelji, što je navodnjavanjem dobiveno ili eventualno izgubljeno.

– Najvažniji su u sustavu filtri, jer cijeli je sustav ispod zemlje, pa se cijevi ne mogu čistiti niti mijenjati i moraju biti u funkciji 15-20 godina. Iz crpne stanice, odnosno hidranta, do filtara dolazi čista voda, ali filtri su ipak određena zaštita jer osiguravaju da u podzemni sustav cijevi ulazi čista voda kako ne bi došlo do začepljenja i prekida funkcionalnosti sustava u smislu distribucije vode. Taj dio sustava je najskuplji i najzahtjevniji, a pruža mogućnost da se u vodu koja se ubrizgava u sustav stavljaju i mineralna gnojiva. Filtri i deponator gnojiva bit će na početku sustava, prije ulaza vode u cijevi, pojasnio je Hrgović.

Prema njegovim riječima, sljedećih nekoliko godina to će biti demonstracijsko polje, na kome će svake godine biti tri kulture – šećerna repa, soja i kukuruz šećerac. Manji dio bit će bez navodnjavanja kako bi se i vizualno mogla uočiti razlika između navodnjavane površine i one koja to nije. Poslije će se i kroz određene mjerne jedinice prinosa po hektaru vidjeti što to navodnjavanje donosi.

Budući da se OPG Siniše Hrgovića javio na raspisani javni poziv Virovitičko-podravske županije za sudjelovanje u pilot-projektu navodnjavanja na području sustava Kapinci – Vaška, te da je riječ o pokusnoj površini na kojoj će se pratiti učinkovitost i isplativost ovakvog navodnjavanja, Županija će s polovinom iznosa sufinancirati troškove opreme, koji iznose približno 40.000 kuna po hektaru.

Udruga poljoprivrednih proizvođača korisnika sustava navodnjavanja Kapinci – Vaška ima 40-ak članova koji su se profilirali kao budući korisnici sustava navodnjavanja na svojim površinama od nekoliko do nekoliko desetaka hektara.

– Ja vjerujem i očekujem da će odmak vremena, ovakvi prikazi navodnjavanja, ali i nepovoljne klimatske promjene, vrlo brzo potencijal navodnjavanja i iskoristivost ovog sustava učiniti boljim i većim – uvjeren je Hrgović.

Cjelokupni sustav navodnjavanja Kapinci – Vaška obuhvaća 1260 hektara obradivoga poljoprivrednog zemljišta. Približno polovina tih površina u privatnom je posjedu, a polovina je u vlasništvu države, koja je dala svoje zemljište na raspolaganje preko javnih natječaja. Natječaji za to zemljište su istekli ili su pred istekom pa sada korisnici čekaju nove natječaje kako bi dobili zemljište na raspolaganje bar dvadesetak godina i kako bi mogli ozbiljnije investirati u to zemljište. Korisnici cijeloga toga zemljišta bit će obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja će potvrditi svoje dosadašnje zakupe ili ostvariti pravo novih zakupa, ovisno o prednostima ili zanimanju.

– Vjerujem da će to pridonijeti znatnijem korištenju sustava jer, kad korisnik ima jamstvo za 20-godišnje korištenje zemljišta, on može sukladno tome napraviti i plan ulaganja. Cjelokupnim poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu gospodari Općina Sopje i ona će raspisati natječaj kad se za to pokaže interes. Sada su, naime, sve općine u RH u postupku ishođenja potrebnih dozvola za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem i nakon toga će prići raspisivanju natječaja – pojasnio je Siniša Hrgović.
(Petar Žarković, Glas Slavonije)

[divider]

[divider]

Siniša Hrgović vlasnik OPG-a

Ovo je prvo polje u Hrvatskoj na kome se postavlja izraelski sustav navodnjavanja. Sustav bi trebao biti u funkciji 15-20 godina. To je skupa investicija, očekujem da će se isplatiti za pet do šest godina

[divider]

Prilagodljiv sustav navodnjavanja

Tehnologiju podzemnog navodnjavanja razvili su stručnjaci u Izraelu, gdje poljoprivredna proizvodnja zbog klimatskih uvjeta bez navodnjavanja nije moguća. U našim uvjetima promjenljivih prilika, kad jedne godine imamo poplave, a druge sušu, bitna je mogućnost zatvaranja sustava, odnosno njegovo prilagođavanje vremenskim prilikama.

[divider]

Iskustvo stekao na vlastitom OPG-u

OPG Siniše Hrgovića na 90 hektara vlastitog i 50 hektara državnog zemljišta uzgaja šećernu repu, uljanu repicu, kukuruz, sjemensku soju i sjemensku pšenicu, a ove godine i bob. Hrgović je godinama radio u Poljoprivredno-savjetodavnoj službi, a danas je viši savjetnik specijalist u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva u Ministarstvu poljoprivrede.