Iz ciklusa predavanja „Muzejske tajne“: Zavičajni muzej Slatina otkrio tajnu Freytagovog blaga

Sinoć je u Zavičajnom muzeju Slatina otkrivena još jedna muzejska tajna gdje je u pomalo mističnom okruženju obavijenom tminom u prostoru stalnog postava, znatiželjnim posjetiteljima kustos Srđan Đuričić otkrio tajnu Freytagovog blaga čiji je samo jedan dio, obasjan diskretnim svjetlom, bio izložen kao muzejska tajna ovoga petka.

Naime, u slatinskom muzeju nalazi se set pribora za jelo koje je koristila obitelj Freytag (Frajtag), a koju je Muzej nabavio 2006. i 2007. godine. U sklopu ovoga seta nalazi se 12 žlica, 12 vilica, 11 noževa, 7 desertnih žlica, 6 žličica, 2 desertne vilice, 3 manja noža, 8 tabakera, 4 posudice za pepel, dvije drške štapa i novčanik. Predmeti su većinom izrađeni od srebra, a ono što ih izdvaja kao posebne je gravirana oznaka obitelji. Naime na svakom pojedinom predmetu krasopisom je ugravirano slovo F, a na ponekim tabakerama čak i ime vlasnika.

– Predmeti su svjedočanstvo prisutnosti srednjoeuropskih obitelji na prostoru Slatine, njihov utjecaj na kulturne promjene ovog kraja, a u ovom slučaju priča i poneku tragičnu priču vlasnika ovog srebra, – istaknuo je kustos Đuričić te vrlo vješto predstavio protagoniste ove priče koji su ostavili svoj trag u povijesti, ne samo slatinskog kraja, već i cijele Slavonije.

Dok se u pozadini lagano čuje glazba koja ovom događaju daje još jednu dramatičnu notu, doznajemo kako je ova priča, koja započinje u 13. stoljeću, za nas postala zanimljiva 1862. godine kada se Guido Freytag (Gvido Frajtag) pojavljuje u Ugovoru kojeg je sklopio s knezom Schaumburg Lippe kao namještenik vlastelinstva Darda. Njegova karijera dobiva zamah 1. prosinca 1874. godine kada knez Adolf I. Georg Schaumburg-Lippe imenuje Guidu područnim upraviteljem imanja Senkovac u Virovitičkom vlastelinstvu.

Prije toga o Guidi koji je rođen 1839. godine u gradu Bielitzu na jugu današnje Poljske u evangeličkoj obitelji malo se zna, tek toliko da se zbog očevog poziva obitelj nekoliko puta seli.

Za vrijeme svog boravka u Dardi Guido upoznaje namještenike okolnih vlastelinskih imanja i dolazi u doticaj s Emericusom (Imrom) Bertalanom i njegovom kćerkom Marie (Maria) koju je 1875. godine oženio.
Kako je obitelj Bertalan bila rimokatoličke vjeroispovijesti, a Guido evangelik, Marie nakon vjenčanja prelazi iz rimokatoličke u evangelističku konfesiju.

Obiteljski uspjeh Guida pratio je i njegov poslovni uspon te 1882. godine dolazi do spajanja imanja Slatina i Senkovac čiji upravitelj postaje upravo Guido što obitelji donosi i veliku financijsku korist. Njegovi prihodi su se upeterostručili s 300 kruna na 1500 kruna s dodatkom u naturi u protuvrijednosti 800 kruna. Bogatstvo obitelji dodatno se ojačava najmom imanja Kapinci.

Guido umire 1904. Godine i pokopan je na gradskom groblju u Slatini.

Iza njaga ostaje sedmero djece: Anna, Ödőn (Eduard), Eszter, Margit, Adalbert (Bela), Győző (Viktor) i Guido.

Nakon njegove smrti brigu o gospodarstvu preuzima najstariji sin Eduard (Edvard), prvo kao upravitelj, a zatim od 1906. i vlasnik.
Obitelj Freytag tako postaje vlasnik imanja u Kapincima od 1200 hektara zemlje s velikim ergelama, radionicama i gospodarskim zdanjima. Koliko je imanje bilo uspješno i produktivno govori i podatak da je tijekom sezone uz vlastite radnike imanje zapošljavalo i 60-tak radnika iz Bosne.
Eduard umire 1918. godine, a brigu o imanju preuzima brat Adalbert (Bela) koji se kasnije seli u Cabunu. Nakon Bele kratko vrijeme imanjem je upravljao Eduardov sin Guido sve do nacionalizacije nakon II. svjetskog rata.

– Unatoč velikom bogatstvu koje je obitelj Freytag stekla mogli bi reći da je ovo priča o ukletom blagu jer su rat, bolesti i obiteljske nesreće sve muške članove obitelji Freytag koštale života i to većinom u njihovim mladim godinama, a posljednji direktni muški nasljednik obitelji umire 2003. godine.
Ženske članove obitelji pratila je slična sudbina.

Kao vlasnici imanja obitelj Freytag stječe veliko bogatstvo kao i brojna poznanstva u višim slojevima društva u Hrvatskoj i dalje. Osim što obitelj boravi na imanju Kapinci također su boravili i u Pečuhu. Vrijeme II. svjetskog rata uzelo je svoj danak na ovu obitelj, a posebice poslijeratno razdoblje i oduzimanje imovine kao i progon pojedinih članova, – pojasnio je Đuričić te istaknuo kako unatoč činjenici da od njihovog imanja u Kapincima danas nije ostala ni cigla o tom vremenu svjedoče spomenici pojedinih članova obitelji koji se i danas nalaze na gradskom groblju u Slatini, a o kojima unatoč svojim poznim godinama još uvijek brine Marija (Lackica) Jergović.
Marija je rođena 1938. godine i jedini je pripadnik obitelji Freytag na prostoru Hrvatske, dok su ostali potomci uglavnom na prostoru Austrije.
Marija je potomak Guidove kćeri Margit udane za Sandora (Šandora) Horaka, glavnog inspektora kod grofa Draškovića u Slatini, imali su tri sina koji također umiru vrlo mladi, jedan s 3 mjeseca, drugi s 19 godina, a treći Ladislaus (Laci),  umire u svojoj 24. godini zbog liječničkog propusta, šest mjeseci prije rođenja svoje kćeri Marije koja se udaje za Marija Jergovića i danas živi u Pitomači.

Osim srebrnog seta pribora za jelo obitelji Freytag o vremenu kada je ova obitelj boravila na ovim prostorima svjedoče i brojne fotografije iz obiteljskog albuma Marije, po ocu nazvane Lackice koja ga je ustupila na korištenje Zavičajnom muzeju Slatina.

Nakon otkrivanja muzejske tajne ovoga petka koju je pripremila Nikolina Tomić, a ispripovijedao kustos Srđan Đuričić, ravnatelj Zavičajnog muzeja Slatina Vlado Majhen pozvao je Slatinčane da posjete Muzej i sljedećeg petka kada će biti otkrivena još jedna muzejska tajna.

Naime, u prigodi 38. godišnjice osnutka Zavičajnog muzeja u Slatini koji je osnovan 28. veljače 1984. godine Muzej je pripremio ciklus predavanja tijekom cijele veljače pod nazivom „Muzejske tajne“.

U 38 godina muzej je prikupio preko 11000 predmeta, a s njima i svjedočanstava te priče njihovih vlasnika. Pojedine priče govore o pojedincima pojedine o zajednici, dok pojedini predmeti pričaju svoje vlastite priče koje tek treba otkriti.

Sljedeća tajnovita večer započet će 18. veljače u 20 sati, a prisustvovati možete uz ulaznicu od samo 10 kuna.

Zbog epidemioloških mjera potrebno se prethodno najaviti, a prijave se primaju na email z.m.slatina@gmail.com, na broj mob. 099/5470-955 ili putem društvenih mreža Zavičajnog muzeja Slatina.
(mf/Foto: Mihaela Feldi, obiteljski album Marija Jergović)

Foto: Predavanje „Muzejske tajne“