„Inspiracijama na temu Kolb/Kelemen“ započeo program „Kelemen kroz godinu“ u sklopu DMK
Ogranak Matice hrvatske u Slatini bio je domaćin prvog ovogodišnjeg kulturnog događanja u sklopu 26. Međunarodnoga festivala „Dani Milka Kelemena“.
Riječ je o muzikološkom izlaganju „Inspiracije na temu Kolb/Kelemen“ održanom sinoć u Zavičajnom muzeju u Slatini.
Na samom početku sve nazočne je pozdravio predsjednik Festivalskog odbora Međunarodnoga festivala „Dani Milka Kelemena“ Antonio Brzica, osobito gošću doc. dr. sc. Brankicu Ban, te tom prigodom istaknuo prošle godine potpisanu suradnju s Akademijom za umjetnost i kulturu sveučilišta J. J. Strossmayera iz Osijeka, koja se ove godine konkretizira kroz različite programe uoči samog Festivala pod imenom „Kelemen kroz godinu“ i sudjelovanje u centralnom dijelu Festivala koji će se ove godine održati od 8. do 18. listopada.
Inače projekt „Kelemen kroz godinu“ zamišljen je da svakog, mjeseca u kalendarskoj godini bude nekakav događaj vezan uz našeg proslavljenog skladatelja Milka Kelemena, s ciljem da se njegov lik i djelo promovira kroz cijelu kalendarsku godinu putem predavanja, koncerata i drugih kulturnih događanja, a sam projekt Festival je prijavio na natječaj Ministarstva kulture koji je vezan za razvoj publike u kulturi u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu.
S nekoliko prigodnih riječi obratila se i predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Slatini Zorica Varga, koja je tom prigodom istaknula kako je Ogranak ponosan što je prvi doveo Milka Kelemena u Slatinu nakon dugo godina izbivanja, te se prisjetila prvih koncerata koje je slatinska publika sa sumnjom primila budući da nije bila upoznata s avangardnom glazbom, a kako je rekla, neki nisu upoznati ni danas, a neki neće biti ni sutra.
– Matica hrvatska sudjeluje u Festivalu od samih početaka te je izdala dvije knjige Milka Kelemena, to su pretisci knjige „Svjetovi zvuka“ i „Poruka pateru Kolbu“ koja je poslužila kao inspiracija za ovo predavanje i izuzetno smo počašćeni što otvaramo sezonu DMK, – zaključila je Varga, a potom je gošću doc. dr. sc. Brankicu Ban koja je pripremila muzikološko izlaganje predstavio prof. Danijel Vilček.
Brankica Ban od 2016. godine radi kao docentica na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, a uz svoju doktorsku disertaciju „Arhivska glazbena građa vukovarskog franjevačkog samostana“ koju je objavila kao svoju treću knjigu redovito objavljuje članke u recentnim monografskim ostvarenjima. Sudjelovala je između ostaloga na znanstvenom projektu Revitalizacija i zaštita physharmonike Peter Titz iz 19. stoljeća, kao doprinosu hrvatskoj organologiji, te na brojnim muzikološkim nacionalnim i međunarodnim skupovima.
Tema njezinog muzikološkog izlaganja u Slatini bila je „Inspiracije na temu Kolb/Kelemen“ koje je u prvom dijelu prikazala kao Duh multikulturalnosti, odnosno „brend“ kulturologije dvojice sunarodnjaka iz Slatine koje je dijelila jedna generacija skladatelja. Pater Kamilo Kolb susreće u franjevačkom samostanu u Iloku mladog skladatelja Milka Kelemena s velikim željama i ambicijama, te postaje njegov prvi učitelj i prijatelj. Iako je p. Kolb tvrdio Kelemenu da ne može napredovati jer je iz malene Hrvatske, i kada su ih životne prilike odvele u različitim smjerovima, nastavio je s poučavanjem kroz „Dopisnu školu komponiranja“ jer iako su se susreli slučajno, združila ih je lijepa glazba i glazbeno usmjerenje.
Tijekom svojih putovanja svijetom, daljnjeg obrazovanja i glazbenog usavršavanja susreće se s poemom „Salut au monde“ (Pozdrav svijetu) Walta Whitmana koji postaje Kelemenov vizionar. Doznavši da je Whitmanov prapraunuk, Kelemen je neumorno radio i dalje, te se sam izgradio u velikog glazbenika.
– Knjiga „Poruka pateru Kolbu“ Milka Kelemena, najbolja je potvrda Kelemenovog uspjeha da bude tragač za „nedostižnim i nedokučivim“. To je poetika „Kolb+Whitman = novi Kelemen“, – zaključila je na kraju svog zanimljivog izlaganja doc. dr. sc. Brankica Ban, kojoj se v. d. ravnatelja Zavičajnog muzeja Slatina Srđan Đuričić, uručivši joj cvijeće, u ime domaćina zahvalio na doprinosu, kroz neka nova saznanja, očuvanju lika i djela Milka Kelemena.
(mf/Foto: Mihaela Feldi)
