Igor Fazekaš: Uz očuvanje prirodnog blaga i suradnju s gospodarstvom, danas osiguravamo i 375 radnih mjesta

Tri su godine postojanja Uprave šuma Podružnice Slatina, koja je počela s radom početkom 2019. godine kao rezultat dugogodišnje želje za jedinstvenom podružnicom na području Virovitičko-podravske županije. Pod njom je danas sedam šumarija čiju su nadležnost ranije dijelili Koprivnica, Bjelovar i Našice. O prve tri godine poslovanja UŠP Slatina, njenom značaju za gospodarstvo, bioraznolikost i lokalnu i regionalnu zajednicu te drugim aktualnim pitanjima razgovarali smo s Igorom Fazekašem, članom Uprave Hrvatskih šuma.

Je li osnutak UŠP Slatina opravdao težnje, s obzirom na rezultate i druge poslovne parametre?

• Da, svakako. Kao prvo važno je podsjetiti da je područje naše županije, ukupne površine od 2024 kvadratna kilometara, izrazito bogato šumama i šumskim zemljištem koji čine više od 32 posto njene ukupne površine, odnosno oko 70 tisuća hektara šuma i šumskog zemljišta. Na tom području imamo primjere podravskih šuma vrbe i topole na svom sjevernom dijelu, preko nizinskih šuma hrasta lužnjaka i poljskog jasena, prigorskih šuma hrasta lužnjaka i graba te bukve do brdskih i planinskih šuma bukve i jele na vrhovima Papuka. Danas s tim važnim prirodnim blagom gospodare zaposlenici koji rade unutar šumarija Čačinci, Ćeralije, Pitomača, Slatina, Suhopolje, Virovitica i Voćin. Što se tiče plana gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, na području VPŽ plan uzgoja je 21 milijun kuna koje se ulažu u njegu i obnovu šuma. Plan proizvodnje za ovu godinu je gotovo 298 tisuća kubika, koliko je i plan prodaje, a što se tiče njege podmlatka i čišćenja mladika, riječ je o površini od 1320 hektara koja će biti obuhvaćena ove godine radovima u vrijednosti do 5,5 milijuna kuna. Za održavanje i izgradnju šumskih prometnica predviđeno je više od četiri milijuna kuna. Ujedno, samo ove godine bit će uloženo oko milijun kuna u zaštitu šuma od biljnih bolesti, glodavaca, u zaštitne ograde, protupožarne prosjeke. Sve navedeno dokaz je da se puno ulaže, da se puno brine o šumama i to je jedini način da imamo dobru, kvalitetnu šumu, po uzoru na naše prethodnike koji su današnje šume ostavili nama.

Hrvatske šume su i velik poslodavac. UŠP Slatina zapošljava 375 djelatnika, a uz stalno zaposlenje priliku nudi i studentima te pripravnicima. I ove godine otvarate nova radna mjesta?

• Upravo je u tijeku postupak zapošljavanja novih trideset šumskih radnika, šest radnika sjekača i dva ugostiteljska radnika. Gledajući brojke i rezultate UŠP Slatina je jedna ozbiljna Uprava Hrvatskih šuma koja po svojim rezultatima spada u gornji dio od ukupno 17 podružnica koje imamo u Hrvatskoj. Zapošljava 375 radnika na prostoru svih sedam šumarija i stručnih službi. Od 1. ožujka imamo u primjeni novi kolektivni ugovor za radnike koji će vrijediti slijedeće četiri godine. Ujedno, tijekom godine naša podružnica zapošljava i studente preko Student servisa za rad u našim ugostiteljskim objektima. U ljetnim mjesecima osiguravamo praksu za sve učenike Tehničke škole Virovitica, smjer šumarski tehničar, kao i za pripravnike.

Kako ocjenjujete suradnju s gospodarskim sektorom? Drvoprerađivački smo kraj i brojne tvrtke ovise o sirovini iz Hrvatskih šuma.

• Nakon provedenog Javnog poziva upravo smo zaključili ugovore za ovu godinu s drvoprerađivačkim tvrtkama. I ove godine poslujemo s više od 60 ugovorenih kupaca koji se opskrbljuju sa sirovinom iz naše podružnice. Opskrbljujemo ih različitim sortimentima, od najvrjednije furnirske robe, pilanske oblovine, do prostornog drveta i biomase. Zadovoljni smo uspješnom suradnjom s tvrtkama kao što su – TVIN, Pro Wood, Drvo – Trgovina, Pan parket, Ciprijanović, Drvene konstrukcije, AMS – Biomasa, Energy 9… Blizinu naše podružnice i kvalitetu naših sortimenata ove godine vidimo kao posebnu prednost za naše poslovne partnere, posebice ako uzmemo u obzir porast troškova dopreme i transporta. Ujedno, UŠP Slatina od svog osnutka pomaže i obrtništvu budući da se sada na području naše županije servisiraju sva vozila te da se ovdje sada odvija nabava roba i opreme. Imamo i jako dobru sinergiju s obrtnicima, školama i drugim ustanovama s kojima izvrsno surađujemo. Moram ovom prigodom podsjetiti kako je prosječni godišnji prirast drvne mase veći od sječe. Unatoč kritikama i istupima pojedinih udruga koje kritiziraju kako se „samo sječe“ i ogoljuje šuma, činjenica je da se sustavno i kontrolirano vodi briga da se drvna zaliha na našem području ne smanjuje, već da, naprotiv, raste.

Koje investicije vezane uz UŠP Slatina izdvajate kao bitne za ovu godinu?

• Uz već sve navedeno izdvojio bih nastavak uređenja naših objekata. Napravili smo novu lugarnicu na Jankovcu koju sada opremamo, uredit ćemo naš ugostiteljski objekt na 9. virovitičkom ribnjaku, rekonstruirati dio zgrade za arhiv, proširiti parkirališta i skladišne prostore, a na redu je i rekonstrukcija zgrade u Voćinu. To su sve iznimno veliki iznosi, puno toga radimo i imamo velikih planova za budućnost. Jedan od njih odnosi se i na projekt revitalizacije Arboretuma Lisičine, koji bi trebao postati mjesto za odmor, rekreaciju i učenje, uz moderan turistički i edukativan sadržaj za sve generacije. Riječ je o projektu koji provodimo u suradnji s Virovitičko-podravskom županijom, Općinom Voćin i Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije. Uz pomoć europskih fondova vratit ćemo arboretumu ne samo stari sjaj, već ćemo ga pretvoriti u novi ekološki i turistički biser u Hrvatskoj, pa i šire.

Jedno od obećanja koje je na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26) dao premijer Andrej Plenković je da Hrvatska namjerava kompenzirati utjecaj turista na emisije ugljikovog dioksida tako što će do 2030. godine zasaditi više od milijun dodatnih stabala godišnje. Hrvatska danas ima četvrti najmanji ugljični otisak po glavi stanovnika u Europskoj uniji, a ukupno 38 posto zemlje je pod zaštitom. Što ova „zelenija Europa“ znači za Hrvatsku i imaju li Hrvatske šume mogućnost ispuniti obećanje koje je dao premijer?

• Da, mogu to bez problema ispuniti jer u svojim rasadnicima već uzgajaju sadnice i s njih oko 9,5 milijuna godišnje već pomlade šume i druge površine u Hrvatskoj. Prema tome, apsolutno imamo organizacijske preduvjete za sadnju dodatnih milijun sadnica godišnje, uz podsjećanje kako se naše šume uglavnom obnavljaju prirodnim putem. Dodatnih milijun sadnica u Hrvatskoj bit će posađeno i u našim gradovima, općinama i mjestima, kako bi se maksimalno pridonijelo jačanju kapaciteta apsorpcije CO2, a time i kvalitetnijem životu svih nas. 
  (www.icv.hr, www.vpz.hr)