IGOR FAZEKAŠ: „Novim modelom prodaje drvnih sortimenata sačuvali smo hrvatsku drvnu industriju i radna mjesta od konkurencije“

Eurostat-ovi podaci govore da se pošumljenost Republike Hrvatske u 20 godina povećala za 17 posto pa će šuma sutra vrijediti i više nego danas. Brojke ističe Igor Fazekaš, član Uprave Hrvatskih šuma, koji kaže kako su se, istovremeno s ulaganjem u prirodno blago, s gospodarstvenicima u drvnoj industriji usuglasila i jasna pravila i  kriteriji za kupovinu drvne sirovine putem godišnjih ugovora, čime im se omogućava lakše planiranje proizvodnje.

Novim modelom prodaje drvnih sortimenata sačuvana je hrvatska drvna industrija i radna mjesta od strane konkurencije, a u domaćoj drvnoj industriji prerađena je cjelokupna količina drvnih sortimenata, kaže Fazekaš. Osvrnuo se na sve što je dosad učinjeno u okviru gospodarenja šumama, poslovanju u vrijeme pandemije koronavirusa, kao i o radu Uprave šuma Podružnice Slatina, koja će uskoro obilježili drugu godinu postojanja.

• Krenimo redom. Tko je Igor Fazekaš? Možete li nam se kratko predstaviti?

Rođen u Virovitici, živim u Slatini, nakon završene gimnazije završio sam Ekonomski fakultet u Osijeku, nakon kojeg sam dobio posao u tvrtki GAJ Slatina gdje sam nakon pripravničkog staža postao direktor izvoza finalnih proizvoda i voditelj marketinga. Godine 2002. sam prešao u Slavonsku banku, gdje sam radio kao voditelj Poslovnice pa voditelj Podružnice i bio sam i regionalni voditelj Poslovnog centra. Tijekom rada u Banci završio sam poslijediplomski studij i stekao zvanje magistra ekonomskih znanosti, završio sam Korporativno upravljanje za članove nadzornih i upravnih odbora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i Ekonomskom fakultetu u Splitu, a u međuvremenu sam se usavršavao na brojnim institutima u RH, Austriji i Švicarskoj. U bankarstvu sam radio do 2014., godine kada sam postao ravnatelj Doma zdravlja VPŽ te sam od kraja 2017. godine u Hrvatskim šumama. U međuvremenu sam bio jedno kraće vrijeme i zastupnik u Hrvatskom Saboru, vijećnik gradskog vijeća grada Slatine u nekoliko mandata, vijećnik županijske Skupštine, Predsjednik Odbora za financije i Proračun VPŽ, Predsjednik Odbora za financije i Proračun grada Slatine te član NO nekoliko tvrtki.

• Već drugu godinu ste u Upravi Hrvatskih šuma. Koliko organizacijskih jedinica danas ima ovo društvo?

Hrvatske šume, društvo s ograničenom odgovornošću nastale su iz “Hrvatskih šuma” – javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb. Javno poduzeće je bilo osnovano na temelju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, s početkom rada 1. siječnja 1991. godine. Ono je preoblikovano u Hrvatske šume d.o.o. rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu iz travnja 2002. godine, kada nastaju Hrvatske šume, d.o.o., u svom današnjem obliku. Društvo se, uz direkciju, sastoji od ovih sljedećih organizacijskih jedinica: 17 Uprava šuma podružnica, 169 šumarija i 31 radne jedinice. Među njima je i Uprava šuma Podružnica Slatina, koja je s radom počela u siječnju 2017. godine.

• Kako biste prezentirali postignuća HŠ u Vašem mandatu?

U mandatu ove Uprave ponosni smo na gospodarenje šumama na održiv način, tako da šuma sutra vrijedi više nego danas – Eurostat-ovi podaci govore da se pošumljenost RH u 20 godina povećala 17%, istovremeno smo sa gospodarstvenicima u drvnoj industriji usuglasili jasna pravila i kriterije za kupovinu drvne sirovine putem godišnjih ugovora čime im se omogućava lakše planiranje proizvodnje. Novim modelom prodaje drvnih sortimenata sačuvana je hrvatska drvna industrija i radna mjesta od strane konkurencije, a u domaćoj drvnoj industriji prerađena je cjelokupna količina drvnih sortimenata.

Pokrenuli smo niz projekata financiranih EU sredstvima – na dan 01.01.2017. godine Hrvatske šume d.o.o. su u sklopu projekata financiranih sredstvima EU imale ugovoreno 15 projekata ukupne vrijednosti 24,3 milijuna kuna, dok je do danas ugovoreno više od 80 novih projekata ukupne vrijednosti veće od 800 milijuna kuna, tj. 33 puta više! Uz stalne investicije u radove gospodarenja šumama (prošle godine one su iznosile 482,72 milijuna kuna), investicijska ulaganja Hrvatskih šuma iznose između 125 i 220 milijuna kuna godišnje.

Kontinuiran je rast davanja za jedinice lokalne samouprave. Na primjer,  Hrvatske šume uplatile su u 2016. godini 52 milijuna kuna, a u 2019. čak 126 milijuna kuna kroz šumski doprinos u proračune lokalnih samouprava. Od 2017. godine dosad ukupne uplate iznose gotovo 400 milijuna kuna.

• Kako se pandemija koronavirusa odrazila na poslovanje Hrvatskih šuma?

Hrvatske šume unatoč krizi u pandemiji COVID-19 posluju s dobiti i bez kreditnih zaduženja. Ukupno u razdoblju 2017.- 2019., Hrvatske šume uplatile su 1.066,4 milijuna poreza i doprinosa, 1.020,1 milijuna PDV-a te 79,8 milijuna poreza na dobit.

Planirana ulaganja u protupožarnu zaštitu u stalnom su porastu – sa 61 milijuna kuna u 2016., na 72 milijuna kuna u 2020. godini. Hrvatske šume u 2018. godini investirale su u nabavu kamera i videonadzora u svrhu ranog otkrivanja i dojavljivanja požara, što je investicija vrijedna dodatnih 20 milijuna kuna.

Plan godišnje nabave također je u porastu – s 719,3 milijuna kuna u 2016. na 1.054,46 milijuna kuna u 2020., godini, što uključuje angažiranje cjelokupnog gospodarstva, putem nabave roba i usluga.

Hrvatske šume nastavile su s ulaganjima u „zelenu energiju“ kroz otvaranje Sektora za  zelenu energiju i projekte sufinancirane sredstvima EU fondova i međunarodne projekte te investicijski ciklus s naglaskom na nabavi suvremene opreme za pridobivanje biomase, čime će se omogućiti proizvodnja obnovljive energije uz očuvanje okoliša, ali i otvaranje novih radnih mjesta te ostanak stanovništva u ruralnim područjima.

Putem Hrvatskih šuma pokrenute su i poticajne mjere za hrvatsko stočarstvo i razvoj proizvodnje u ruralnim područjima. Putem dosadašnjih javnih poziva korisnicima je omogućen dugoročni zakup više od 120.000 ha šumskog zemljišta u vlasništvu RH do deset godina, a kroz model dugoročnog zakupa unaprijeđeno je planiranje proizvodnje i razvoja u stočarstvu.

Broj zaposlenih u HŠ d.o.o. u mandatu ove Vlade porastao je sa 7079 zaposlenih na dan 31.12.2016. na 8199 zaposlenih s krajem rujna 2020. godine. Prečesto se zaboravlja da su Hrvatske šume zapravo jedan od rijetkih pouzdanih poslodavaca u ruralnom kraju, koji zapošljavanjem radnika zadržava ljude u tim sredinama, što sprječava iseljavanje i opustjelost sela.

Hrvatske šume dočekale su krizu vezanu za pandemiju koronavirusa s rezervama likvidnosti te su, putem mjera Vlade RH, svojim kupcima pomogle prebroditi krizu produženjem roka plaćanja sa 60 na 100 dana, kako bi dale podršku nastavku proizvodnje te zadržavanju radnih mjesta u drvnoj industriji.

• U pripremi je objava novog Javnog poziva za prodaju drvnih sortimenata za 2021. godinu. Kakvi su planovi, budući da zainteresirani već čekaju?

Da, Hrvatske šume svake godine na temelju jasno definiranih kriterija i potpisanog Pisma razumijevanja sa udruženjem drvoprerađivača pri HGK raspisuju Javni poziv za prodaju trupaca, pa će vrlo brzo biti objavljen i Javni poziv za 2021. godinu. Okvirna količina je oko 2.300.000 m3 trupaca i oko 1.200.000 m3 prostornog drva. Na navedeni poziv se mogu javiti sve pravne osobe registrirane u RH koje posjeduju pogone za preradu drva i koje svojim izlaznim računima mogu opravdati ugovorene količine u obračunskom razdoblju: 1.11.2019.- 31.10.2020. Poziv će biti otvoren 15 dana, a svi uvjeti će biti navedeni na web stranici HŠ d.o.o.

Možda je bitno reći da su Hrvatske šume u 2020. godini osigurale  dostatne količine za izvršenje svih ugovornih količina, no na žalost, kod pojedinih kupaca postotno izvršenje je manje isključivo voljom kupca kao posljedica poremećaja na tržištu uzrokovanog pandemijom COVID- 19. Bitno je napomenuti da su HŠ d.o.o. u sinergiji sa nadležnim ministarstvom poljoprivrede i Vladom RH kao jednu od mjera pomoći drvoprerađivačkom sektoru HŠ d.o.o. produžile rok plaćanja sa 60 na 100 dana za razdoblje 1.1.2020. – 31.12.2020., što je uveliko pomoglo drvoprerađivačkom sektoru.

• Od 2017. godine na području Virovitičko-podravske županije djeluje u Uprava šuma Podružnica Slatina, koja okuplja sedam šumarija, a koje su prije bile u sastavu podružnica Našica, Bjelovara i Koja je površina sada pod ovom Upravom i koliko je ljudi zaposleno u njoj i koji značaj ima za Virovitičko-podravsku županiju?  

Cilj osnivanja UŠP Slatina bio je što bolje, uspješnije i kvalitetnije upravljanje šumama i šumskim zemljištem na području Virovitičko – podravske županije, a taj smo cilj, slobodno sada možemo reći, i ostvarili. Olakšana nam je organizacija poslovanja, lakše i brže su nam dostupni tereni kojima upravljamo, investicije se i prioriteti ulaganja određuju na području županije, a lakša je i komunikacija s lokalnom zajednicom, udrugama, ustanovama koje se brinu o zaštiti prirodnih vrijednosti na ovom području. Evidentan je značajan doprinos razvoja obrtništva i poduzetništva na prostoru županije kroz brojne kooperantske odnose, suradnju sa tvrtkama i obrtima.

Površina šuma i šumskog zemljišta kojim gospodari UŠP Slatina je 50.000 ha sa drvnom zalihom od 13.796.993 m³. Ukupno je, u ove gotovo dvije godine djelovanja, zaposleno 370 djelatnika, od čega najviše proizvodnih radnika. Dio radnih mjesta smo popunili raspisivanjem internih natječaja, a za ostala slobodna radna mjesta raspisali smo javne natječaje. Od osnutka uprave  otvoreno je 50-ak novih radnih mjesta.

• Uz gospodarenje šumama za očuvanje bioraznolikosti, prirodnog bogatstva i naslijeđa za buduće generacije (Arboretum Lisičine, Park prirode Jankovac, dravske šume u okviru Regionalnog parka Mura-Drava) važan je i gospodarski faktor. Govorimo ovdje o opskrbi domaćih drvoprerađivača koji za sirovinu ovise isključivo o Hrvatskim šumama. Kakva je situacija na području Virovitičko-podravske županije i koliko imate ugovorenih kupaca s ovog područja?

Trenutno imamo preko 60 ugovorenih kupaca koji se opskrbljuju sa sirovinom iz naše podružnice, a sortimenti koje kupuju kod nas su od najvrijednije furnirske robe, pilanske oblovine, pa do prostornog drveta te biomase.  Neki od najvećih kupaca sa područja naše županije su: Tvin, Drvo – Trgovina, Pro Wood, Ciprijanović, Pan Parket, Drvene konstrukcije, AMS – Biomasa, Energy 9. U prvom redu nam je cilj sirovinom opskrbiti domaću drvoprerađivačku industriju i omogućiti lokalnim drvoprerađivačima da lakše, brže i jeftinije dođu do potrebne sirovine. Naravno da smo otvoreni i za kupce iz drugih županija.

• Što očekujete do kraja 2020. godine? Kako biste ocijenili ovu poslovnu godinu?

Na kraju mogu zaključiti da su se Hrvatske šume d.o.o., kao i cjelokupno naše gospodarstvo, našle u izvanrednom poslovnom okruženju, koje nam predstavlja nove izazove u poslovanju i procesima 2020. godine. U svim tim nastojanjima pokušat ćemo zadovoljiti želje, potrebe i očekivanja svih zainteresiranih strana. Nadamo se da ćemo u zajedničkoj sinergiji uspjeti prebroditi sve izazove koji se trenutno nalaze pred nama te da ćemo uspjeti ostvariti zajednički zadane i postavljene poslovne ciljeve.

Sve to činimo kako bismo što prije ublažili posljedice trenutačne situacije uzrokovane pandemijom, a koja je prisutna i nadalje u cjelokupnom gospodarskom okruženju, a kojoj se na žalost, još uvijek ne nazire kraj. Uvjeren sam da ćemo ovu poslovnu godinu završiti s pozitivnim i zadovoljavajućim poslovnim rezultatom, redovno isplaćujući plaće svim našim zaposlenicima uz uredno izvršavanje obaveza prema svim našim partnerima, ukoliko ne dođe do značajnijeg pogoršanja situacije u gospodarskom okruženju na koju ne možemo, niti izravno, niti značajno, utjecati. (PROMO, www.icv.hr)