I u Slatini predstavljena knjiga „Iz kulturne baštine Hrvata na Kosovu“

U organizaciji Općine Voćin, Ogranka Matice hrvatske Slatina i Udruge Letničana, nakon što je prošloga petka knjiga „Iz kulturne baštine Hrvata na Kosovu“ autora, prof. Dragice Šuvak i vlč. Mladena Štivina predstavljena u Voćinu, jučer je promocija održana u Hrvatskom domu u Slatini, ovoga puta pred novom publikom.

Hrvati doseljeni s Kosova tijekom ratnih događanja za vrijeme Domovinskog rata nastanjuju nekoliko mjesta u Hrvatskoj među kojima su Voćin i Ćeralije te uz starosjedioce postaju žitelji ovoga prelijepog podnopapučkog kraja koji ih u mnogočemu podsjeća na njihov zavičaj.
Nazočne Letničane kao i ostale goste među kojima su se našli i župnik Župe bl. Ivana Merza vlč. Nikola Jušić, dekan Slatinskog dekanata, vlč. Dragan Hrgić, v. d. ravnatelja Zavičajnog muzeja Slatina Srđan Đuričić i načelnik Općine Voćin Predrag Filić, u ime slatinskog Ogranka Matice hrvatske pozdravila je predsjednica Zorica Varga koja je tom prigodom izrazila zadovoljstvo što su autori ove knjige, za izdavača izabrali Maticu hrvatsku, najstariju kulturnu ustanovu u Hrvata, čuvaricu Hrvatske kulturne baštine. Slatinski je Ogranak već izdao dvije knjige prof. Dragice Šuvak koje također govore o kulturnoj baštini Voćina, a ovim programom ujedno obilježava 49. obljetnicu Matičina osnutka u Slatini.

– Budući da je kultura ogledalo jednog naroda, jezik također, ova knjiga ima veliku važnost, jer čuva sve ono što ljudski um u novom okruženju vremenom zaboravlja, sjećanja blijede, a oni koji su živi svjedoci tih običaja polako nestaju, – rekla je Zorica Varga čestitajući autorima što su izdavanjem ove knjige obogatili hrvatsku kulturnu baštinu utkavši u nju baštinu hrvatskoga čovjeka kojega su životni putovi selili i doselili ovdje u Voćinski kraj.

S nekoliko riječi nazočne je pozdravio i načelnik Općine Voćin Predrag Filić koji se vrlo emotivnim riječima zahvalio autorima knjige što su kulturnu baštinu njihovog zavičaja otrgnuli zaboravu, kao i svima koji su im u tome pomogli. Iako je u Hrvatsku s Kosova doselio kada mu je bilo 12 godina i sam je svjedok ondašnjeg života, ali i stapanja njegovog naroda s voćinskim, stoga je istaknuo važnost ove knjige koja će biti trajni podsjetnik na jedan drugačiji život.

Slatinski Ogranak Matice hrvatske je 1995. godine pokrenuo i izdavačku djelatnost pod nazivom Mala slatinska biblioteka koja je pokrenuta radi afirmacije grada Slatine i slatinskog kraja. Njezin je zadatak čuvanje slatinskog građanskog identiteta uz misao vodilju „Zapisati, znači sačuvati od zaborava.“
A što je zapisano u knjizi „Iz kulturne baštine Hrvata na Kosovu, Letnica, Šašare, Vrnez, Vrnavokolo“ koju je kao 18. po redu, u nakladi od 500 primjeraka izdala Mala slatinska biblioteka, predstavljajući sve one koji su sudjelovali u njezinu nastajanju govorila je urednica Ksenija Vujanović-Juras te ukratko predstavila poglavlja knjige koja je svjetlo dana ugledala zahvaljujući financijskoj potpori Općine Voćin. Posebno se spomenula Slatinčana Eve Balković i Davora Turčeka koji su itekako dali svoj doprinos da se cijela priča zaokruži.

– Knjiga je vrlo lijepa i luksuzno opremljena s crkvom Majke Božje Letničke na naslovnici, no ono što je najbitnije među njezinim koricama nalazi se 160 stranica na kojima je uz 110 živopisnih fotografija opisan život Hrvata na Kosovu i njihova kulturna baština, – rekla je Ksenija Vujanović-Juras te istaknula kako s veseljem očekuje i nastavak ove knjige.

– Rekla bi da je ova knjiga jedna od onih koje govore o povijesti, koje nas odvode u neko drugo vrijeme i druge prostore, među pomalo egzotične kulture i narode, u krajeve u koje inače nikada ne bi otputovali. Takve knjige čitatelje obogaćuju i proširuju njihova znanja, ali i čine boljim ljudima, pa vjerujem da će to učiniti i ova knjiga, – rekla je autorica Dragica Šuvak, te dodala kako je knjiga kratki kulturno povijesni pogled u život tradicijske seoske zajednice kakve su bile Letnica, Šašare, Vrnez, Vrnavokolo.
Govorila je o povijesnim okvirima koji se u knjizi protežu od vremena njihovog doseljenja na Kosovo pa sve do današnjeg dana. Ukratko je predstavila etnografske podatke o životu ove hrvatske enklave na Kosovu kroz predmete materijalne i nematerijalne baštine, a uglavnom su prikupljeni u razgovorima sa sugovornicima.

– Letničane koji su na Kosovu živjeli u pomalo neprijateljskom okruženju naroda drugačijih vjeroispovijesti i nacionalnosti, samo je vjera i osjećaj pripadnosti obitelji i narodnosti uspjela održati. Ono što su donijeli ovdje sa sobom je nešto što je mene oduševilo, a što je prvi uočio vlč. Štivin, te je tako započela naša suradnja.
Kultura je most koji spaja ljude – slika, pjesma, ples… lako se razumiju i potiču komunikaciju. Nadam se da smo ovom knjigom pomogli da se upozna dio još jedne, ove letničke kulture koja je također hrvatska tradicijska baština, raznolika, lijepa i bogata, – zaključila je autorica Dragica Šuvak.

Na kraju je o svom iskustvu i suživotu s narodom koji ga je inspirirao za pisanje ove knjige govorio prečasni župnik Mladen Štivin. Kroz nekoliko anegdota prisjetio se svog dolaska u Voćin 2007. godine, kada ga je zaintrigirao jezik koji ne razumije i običaji o kojima ništa nije zabilježeno. Uvidjevši njihovu vrlo bogatu kulturnu baštinu došao je na ideju sačuvati od zaborava sve te običaje i počeo prikupljati dragocjeni materijal snimajući i bilježeći svjedočanstva ljudi i njihovog živog sjećanja, što nije uvijek bilo lako. Iako su ga životni putovi odveli u drugu župu, brojna sjećanja na lijepe trenutke provedene u voćinskom kraju stalno ga vraćaju, osobito jer su im putovi isprepleteni kroz rad kulturno umjetničkih društava koja se bave upravo očuvanjem tradicijskih običaja.
Uz Kulturno umjetničku udrugu Voćin posebno je ponosan na osnivanje KUD-a Ćeralije koji je za kratko vrijeme postigao zapažene rezultate, kao i na rad s  pjevačkom skupinom KUD-a Matija Antun Relković iz Davora koja je se za ovu prigodu posebno pripremila i svojim pjevanjem brojne posjetitelje preselila na Kosovo i u neke davne lijepe trenutke koji su opisani u knjizi.

Vlč. Štivin prije svega zahvalio se kazivačima, a potom i svima ostalima koji su pomogli da ova knjiga ugleda svjetlo dana. Budući da je ostalo dosta neiskorištenog materijala najavio je i mogućnost izdavanja nastavka ove knjige.
(mf/Foto: Mihaela Feldi)

[divider]