Gradonačelnik.hr: Evo koji gradovi najviše ulažu u zaštitu okoliša! Slatina među „najzelenijim“ gradovima u zemlji

Prije 51 godinu, sada već davne 1972., 5. lipnja održana je Konferencija Ujedinjenih naroda na kojoj je usvojen Program UN-a za okoliš (UNEP) pa se upravo taj dan slavi kao Svjetski dan zaštite okoliša.

Tim povodom Gradonačelnik.hr ponovno je objavio niz zanimljivosti, dobrih vijesti i primjera dobrih praksi iz hrvatskih gradova.

Ovoga puta istražili su informacije koji gradovi najviše iz proračuna ulažu u zaštitu okoliša.

Među njima je i Grad Slatina koji se našao na vrhu ljestvice.

Obnovljiva energija, održivost, reciklažna dvorišta i odvojeno prikupljanje otpada sve su učestaliji termini u javnom prostoru, konstantno pozivajući na odgovorno i savjesno ponašanje svih nas skupa. U 2021., za koju su obrađeni podaci Državnog zavoda za statistiku, 14 gradova iz svog proračuna izdvojilo je iznad 10 posto sredstava  za zaštitu okoliša, dok su u odnosu na prijašnje godišnje razdoblje njih 19 izdvajanja povećala za preko 100 posto, pokazala je naša analiza. Najviše su novca po stanovniku na tom polju u promatranoj godini izdvojili Obrovac, Opatija, Nin, Otok, Komiža…, po udjelu izdvajanja iz ukupnog budžeta su prednjačili  Slatina, Otok, Opuzen, Vrbovsko, Obrovac…, prema nominalnom povećanju izdvajanja – Rijeka, Slavonski Brod, Sinj, Varaždin, Vrbovsko…, a postotnom porastu u odnosu na 2020. – Opuzen, Klanjec, Pleternica,  Grubišno Polje, Komiža…

ANALIZA PODATAKA NA TEMELJU KONSOLIDIRANIH PRORAČUNA
Istražili smo tko u Hrvatskoj najviše izdvaja za zaštitu okoliša – evo koji su gradovi ‘najzeleniji’ u zemlji…

Zaštita okoliša postala je jedna od zahtjevnijih proračunskih stavki mnogim jedinicama lokalne samouprave, a buđenje građanske svijesti o važnosti življenja u što zelenijem okruženju i usmjeravanje javnih politika u tom pravcu prioritet odgovornijih političara.  Većina projekata vezanih uz zaštitu okoliša odnosi se na saniranje odlagališta neopasnog otpada, izgradnju reciklažnih dvorišta, nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, provođenje raznih edukacija i sl.

Posljednjih godina sve se više priča o potrebnoj sinergiji zaštite okoliša i gospodarstva kojom će se provesti zelena tranzicija gospodarstva promicanjem većeg udjela obnovljive energije, smanjivanjem količine otpada i onečišćenja te očuvanjem bioraznolikosti i usluga ekosustava. Za cijelu zemlju su utvrđene smjernice vezane za bolje gospodarenje otpadom, posebno povećanjem recikliranja komunalnog otpada kako bi se ostvario cilj EU-a za recikliranje i olakšao prelazak na kružno gospodarstvo, završetak određivanja područja mreže Natura 2000, davanje prednosti provedbi vodnih projekata…

Gospodarenje otpadom, definitivno, postaje sve važnija i važnija tema, pogotovo na razini jedinica lokalne samouprave koje su direktno odgovorne za njegovo što bolje funkcioniranje, planiranje i provedbu na svojim područjima.  Ključni problem, zaključak je lani priređenih panela i zoom webinara portala Načelnik.hr i Gradonačelnik.hr, čini im što sustav gospodarenja nije zaokružen pa i se i oni najnapredniji u smislu odvojenog prikupljanja otpada prije ili kasnije nađu – rečeno je tom prilikom-  pred zidom i nemaju više gdje sa prikupljenim otpadom jer ne postoje Centri za gospodarenje otpadom iako smo u proteklom razdoblju upravo za tu namjenu na raspolaganju imali čak 475 milijuna eura.

Ništa ili zanemarivo dostupnih sredstava smo iskoristili, prilika je prošla i teško će se ponoviti. Upravo zato veliki je pritisak na jedinicama lokalne samouprave kojima su ‘na leđa’ prebačene i obveze i kazne, a ne postoji infrastruktura niti sustav koji bi omogućio održivo gospodarenje otpadom, upozorilo se tom prilikom ističući kako je problem što se nismo paralelno krenuli razvijati čitav sustav. Manji dijelovi su se razvili, jedinice lokalne samouprave većinom su se osvijestile i educirale, puno ulažu u svoje sustave odvojenog prikupljanja, ali se nisu razvile krajnje točke sustava.

Na terenu odvajanja i recikliranja, imali smo cilj od 50 posto do 2020. a došli smo na 30-40 posto na razini RH. Istina je da se svake godine, naročito u zadnje tri-4, taj postotak povećava, idemo krupnim koracima, ali još smo prilično udaljeni od cilja. Naredni su nam 55 posto do 2025., pa 60 posto do 2030. i 65 posto do 2035. recikliranja, odvajanja i pripreme za ponovnu uporabu ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i iz drugih izvora, a čiji tokovi otpada su slični tijeku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, plastiku i metal…

Kada govorimo o količini komunalnog otpada po stanovniku, za RH godišnji prosjek iznosi 418 kilograma, pri čemu su obalne lokalne samouprave iznad, dok su ostali ispod prosjeka. Kada gledamo sastav komunalnog otpada, onda imamo i dio miješanog komunalnog otpada i ostalih vrsta otpada. U 2020. je bilo 59 posto miješanog otpada, što je, kako se učestalo naglašava, količina koju moramo što je moguće više smanjiti, na čemu moramo poraditi u samom nastajanju i obradom otpada.

Puno je EU projekata kojima se pomaže u raznim investicijama i aktivnostima u cilju što bolje zaštite okoliša. U sklopu NPOO-a za sektor gospodarenja otpadom na raspolaganju nam je tako u RH 1,25 milijardi kuna (166 milijuna eura) pri čemu će se projekti održivog gospodarenja otpadom sufinancirati s 1,1 milijardom kuna (146 milijuna eura), a projekti sanacija odlagališta otpada s ukupno 150 milijuna kuna (19.9 milijuna eura).

Provjerili smo kakva je situacija bila prije dvije godine (najaktualniji dostupni podaci Ministarstva financija), tj. koliko su gradovi iz konsolidiranih proračuna iz 2021. godine izdvojili za čistoću svog okružja, aktivnosti, mjere, programe i projekte u cilju zaštite okoliša…

Prema udjelu izdvajanja za zaštitu okoliša u proračunu za 2021. godinu na prvom mjestu među deset najbolje rangiranih gradova našla se Slatina s 21.94 posto, jedina iznad 20 posto, a osim nje, preko 15 posto proračuna u ove su svrhe još izdvojili gradovi Otok (Vinkovci) – 19.48 posto, Opuzen – 19.10  posto Vrbovsko – 18.37 posto i Obrovac – 17.63 posto udjela. U Top 10 su i: Nin, Grubišno Polje, Varaždinske Toplice, Ogulin i Skradin, između 12.64 i 14.40 posto udjela izdvajanja. Iznad 10 posto udjela imalo je 14 gradova, od 5 do 10 posto- 45, a između 1 i 5 posto proračunskog udjela- 64 hrvatska grada.

Promatramo li izdvajanja za zaštitu okoliša po stanovniku, u 2021. godini najbolje je rangiran Obrovac s 1.920,44 kuna per capita, zatim u poretku slijedi Opatija čiji stanovnici su izdvojili 1.636,58 kuna po glavi, a na trećem mjestu je Nin s tek nešto malo manje, odnosno 1.537,68 prosječno izdvojenih kuna.  Među deset prvih na popisu su još Otok, Komiža, Vrbovsko, Opuzen, Slatina, Novalja i Rovinj, čija izdvajanja per capita se kreću između 1.501.08 i 1.024,78 kuna.  Iznad tisuću kuna po stanovniku izdvajalo je ravno 10 gradova, od 500 do 1.000 kuna – 16 gradova, između 100 i 500 – 73 grada.

Po nominalnom trendu povećanja izdvajanja sredstava u odnosu na 2020. prednjači Grad Rijeka, koja je za zaštitu okoliša izdvojila čak  28.281.582 kuna više nego u prethodnoj godini, odnosno, umjesto nekadašnjih 19.642.228 dala je 47.923.810 kuna. Preko pet tisuća kuna porasta imali su i Slavonski Brod, Sinj i Varaždin, a Top 10 u apsolutnim brojkama čine i: Vrbovsko, Grubišno Polje, Ogulin, Metković, Rovinj i Otok, između 6.327.266 i 4.071.246 kuna povećanja.  Od 1.000 do 5.000 kuna “zelenog” porasta bilježi 26 gradova, „plus“ u odnosu na godinu ranije imalo ih je- 69, a „minus“- 57…

A kad promatramo postotni trend povećanja u odnosu na 2020., na vodećoj je poziciji Opuzen s 2.896,87 posto porasta, slijedi Klanjec – 1.377,22 posto, zatim – Pleternica koja je za 756,26 posto povećala izdvajanja u zaštiti okoliša. Iznad 500 posto izdvajanja za istu namjenu imali su i Grubišno Polje, Komiža, Vrbovsko i Metković, a Novigrad, Skradin i Vis su također ostvarili poziciju u deset najviših porasta izdvajanja. Preko 100 posto povećanja upisalo je 19 gradova, od 1 do 100 – njih 52.

Naravno kako je u 2021. najveća ukupna novčana izdvajanja za zaštitu okoliša imao Zagreb- 343.014.779 kuna, kojega su iznosom pratili: Rijeka – 923.810 kuna, Osijek- 34.199.280 kuna, Dubrovnik – 27.523.645 kuna, Varaždin – 24.568.917 kuna, Zadar – 21.217.729 kuna… Split je u toj godini izdvojio 6.077.686 kuna. Izračun se nije, podsjetimo, vodio u eurima, nego upravo u kunama koja je u 2021. bila važeća hrvatska valuta… (P.Livajić)

(www.gradonačelnik.hr)