„Fotografska baština Josipa Mihuljeca“ u Zavičajnom muzeju dostupna do 10. kolovoza
Zavičajni muzej Slatina priredio je izložbu imena „Fotografska baština Josipa Mihuljeca“ koja prikazuje osnovne biografske podatke o autoru iz Nove Bukovice rođenom 1910. godine, vremenu njegova djelovanja i o prostoru na kojem je djelovao sve do svoje smrti 1989. godine. Najveća cjelina posvećenja je njegovu fotografskom radu i materijalima koje je zabilježio fotoaparatima.
Postavljanje ove izložbe rezultat je dvogodišnjeg programa nazvanog „Fotografska baština Josipa Mihuljeca“ koji je financiran dijelom sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske. U prvoj fazi programa koja je realizirana 2019. godine obavljeni su pripremni radovi čišćenja, selekcije i adekvatne pohrane cjelokupne baštine. U drugoj fazi organizirana je ova izložba koju su financijski uz Ministarstvo kulture pomogli Grad Slatina i Općina Nova Bukovica kojima se na jučerašnjem otvorenju zahvalio v. d. ravnatelja slatinskog Zavičajnog muzeja Srđan Đuričić.
Tom je prigodom istaknuo kako je cilj izložbe široj javnosti prikazati djelovanje Josipa Mihuljeca i njegov doprinos zajednici, a ujedno potaknuti mlađe na aktivnije bavljenjem fotografijom.
Vrijedna fotografska ostavština Josipa Mihuljeca završila je 2004. godine u Zavičajnom muzeju Slatina posredstvom Ivana Cvijetovića iz Našica, nećaka tada pokojnog fotografa. Otvorivši jedna zaboravljena vrata, pokojni tehničar slatinskog muzeja Dragan Bačmaga zapravo je otkrio ovo blago koje svjedoči o jednom drugom vremenu, o životima brojnih 
ljudi kroz njihovu sreću, tugu, običaje i razna događanja, a koje je svojim umjetničkim okom s druge strane objektiva tijekom svog 50-godišnjeg rada trajno zabilježio ovaj fotograf-obrtnik.
– Pripremajući ovu izložbu i gledajući lica na staklenim negativima, rolama filmova ili izrađenim fotografijama, djelomično sam ušao u živote ljudi i njihova emotivna stanja, sreću, tugu. Cjelokupna baština Josipa Mihuljeca je trajno svjedočanstvo pojedinaca ali i šire zajednice, i upravo u tom iščitavamo njezinu važnost, – zaključio je Đuričić.
O djelovanju i značaju Josipa Mihuljeca na prostoru općine Nova Bukovica ali i Slatine te okolnih naselja govorio je načelnik Općine Nova Bukovica Tomislav Bračun koji se u pratnji svog zamjenika Tomislava Dereša, tom prigodom zahvalio slatinskom Zavičajnom muzeju i Gradu Slatini što su prepoznali ovo veliko bogatstvo za koje nismo bili svjesni da se nalazi oko nas.
Istaknuo je kako mu je bilo drago surađivati u ovom projektu, odnosno istraživanju tko je ta osoba bila, odakle je došla, osobito što više nema svjedoka iz toga vremena, jer je i sama njegova obitelj otišla iz ovog kraja, prisjećajući se tek autorove supruge Marice koju su Novobukovčani od milja zvali teta slikarica.
– Nismo imali baš puno sugovornika, ali istraživačkim radom puno se toga saznalo, no čini mi se da smo tek samo malo zagrebali po površini od svega onoga što je g. Mihuljec radio tako da se veselim budućem istraživanju preostalog prikupljenog materijala, – rekao je načelnik Bračun te i nadalje obećao potporu Općine Nova Bukovica.
U ime Grada Slatine nazočne je pozdravila dogradonačelnica Sanja Mrzljak Jovanić zahvalivši se načelniku Bračunu i v.d. ravnatelju Đuričiću što su uspjeli iznjedriti ovakvu izložbu kojom stječemo jedan uvid u početak 20. stoljeća.
– Sa zanimanjem i znatiželjom promatramo svaku fotografiju ili snimak, osobito kada se radi o prošlosti, i zaista je istina u 
izreci da su uvijek dvije osobe u svakoj fotografiji, fotograf i gledatelj. U ovom slučaju fotograf je taj koji dokumentira svoju sredinu, ljude, događaje…, uočava svoju baštinu, koju putem određenog medija, u ovom slučaju fotografije prosljeđuje dalje. I baš iz tog razloga gledatelj kao druga osoba tumači sve ono što promatra iz perspektive sadašnjosti s tim da sav taj doživljaj fotografije pruža jedan osjećaj sigurnosti jer znamo što je bilo iza nas. Na tom tragu putem ovakvog medija koji u modernom svijetu bilježi svaki trenutak je nešto vrlo važno jer tako čuvamo sve te uspomene za buduće naraštaje, – rekla je dogradonačelnica Sanja Mrzljak Jovanić i službeno otvarajući izložbu.
Ostavštinu Josipa Mihuljeca koja fotografijama prati modu, društvene promjene i običaje te je s druge strane „lice“ jedne zajednice i trajno sjećanje na osobe koje u većoj mjeri više nisu s nama u Zavičajnom muzeju možete razgledati, uz pridržavanje socijalne distance i epidemioloških mjera zbog pandemije COVID-19, do 10. kolovoza.
Njegove fotografije su prozor u prošlost, a među fotografijama, staklenim negativima i fotografskim filmovima nalazimo svadbe, pričesti, krizme, individualne portrete, grupne portrete, obiteljske i školske snimke, snimke svakodnevice i svetkovine te materijale s pogreba.
Zadnja cjelina izložbe posvećena je fotografskoj opremi kojom se Josip Mihuljec koristio, među kojom se ističu fotoaparati od kraja 19. do kraja 20. stoljeća.
(mf/Foto: Mihaela Feldi)
[divider]
