EFIKASNOST NA SVAKOM POLJU: Digitalizacija je budućnost poljoprivrede

Bespilotne letjelice mogu vidjeti sve što ljudsko oko ne može: U Hrvatskoj je samo oko pet posto proizvodnje digitalizirano

Kao što je slučaj s mnogim inovacijama i novim, inovativnim rješenjima u različitim područjima ljudskog djelovanja, tako se i u poljoprivredi nerijetko podcjenjuje korištenje podataka i komunikacijskih tehnologija (Information and Communication Technologies, ICT) radi dobivanja produktivnije proizvodnje. Korištenje automatiziranih rješenja, sustava i tehnologija koje se temelje na internetu, sustava za geopozicioniranje te brojnih podataka o prostoru, klimi, tlu i biljkama dobivenih bespilotnim letjelicama (dronovima) naziva se pametnom poljoprivredom.

SAD prednjači

Stručnjak za poljoprivredu, ishranu bilja, zemljišne resurse i produktivnost tla, umirovljeni sveučilišni profesor Vladimir Vukadinović, kaže da “pametno poljoprivredno gospodarstvo ima realni potencijal za produktivniju i održivu poljoprivrednu proizvodnju utemeljenu na preciznijem i učinkovitijem pristupu” te da trenutačno u SAD-u i do 80 posto poljoprivrednika koristi neku vrstu tehnologija za pametnu poljoprivredu, a u Europi to nije više od 24 posto.

Procjenjuje se da je digitalizacija definitivno budućnost poljoprivrede, a trenutačno je u Hrvatskoj samo oko pet posto proizvodnje digitalizirano, u EU-u taj prosjek iznosi od 15 do 20 posto, a u SAD-u je potpuno digitalizirano više od 30 posto poljoprivredne proizvodnje.

Procjene kažu da će svjetsko tržište pametne poljoprivrede do 2025. godine za upotrebu neke vrste dronova vrijediti 23 milijarde dolara. Također istraživanja kažu da će vrijednost svjetskog tržišta poljoprivrednih dronova do 2024. godine biti pet puta veća (Markets and Markets iz 2020).

Prednosti korištenja suvremenih tehnologija u poljoprivredi prepoznao je još 2017. godine obrt Drontim vlasnice Marije Samardžić, jedan od stanara Mreže inkubatora Virovitičko-podravske županije. Riječ je o obrtu koji pruža usluge snimanja, procesuiranja snimaka i analize, i koji nudi vrhunska rješenja za snimanje iz zraka bespilotnim letjelicama, inspekcije na bazi snimaka bespilotnih letjelica, obradu podataka iz dobivenih mapa i njihovu analizu.

“Mi se bavimo upotrebom bespilotnih letjelica u svim industrijama, a jedna od njih je i poljoprivreda, i ona se veže uz digitalizaciju poljoprivredne proizvodnje, odnosno praćenje usjeva i njihova stanja u realnom vremenu. Nakon što se dobiju podatci snimanja bespilotne letjelice, koristi se pametna tehnologija, odnosno računalni sustavi koji obavljaju analize snimaka dobivenih na konkretnom polju”, pojasnio je informatčar, koordinator letenja u Drontimu Mario Samardžić.

Drontim je u partnerskim odnosima sa srodnom beogradskom tvrtkom Agrema, koja obavlja određene analize značajne za poljoprivrednu proizvodnju, od prebrojavanja biljaka, stanja korova, različitih stresova, štetnika, nedostatka dušika do bolesti. Takvom analizom dobije se jedna digitalizirana mapa koja se može koristiti za uvid u stanje i za poduzimanje određenih mjera s pomoću pametnog (digitaliziranog) stroja koji ima u sebi GPS i kontroler, koji omogućavaju da se pametno prska, da se pametno uništavaju korovi… Ne gleda se polje u cjelini, nego se gleda biljka kao biljka. Takva precizna poljoprivreda omogućava da se svakoj biljci daje ono što njoj treba, a to smanjuje upotrebu pesticida i dušičnih gnojiva, što znači da se manjom količinom štetnih sredstava dobije bolji usjev nego da se ona koriste na cijeloj površini.

Trenutačna reakcija

Digitalizacija poljoprivredne proizvodnje olakšava praćenje proizvodnje i pruža pravovremene informacije radi povećanja prinosa, a kako to izgleda u praksi provjerili smo u slatinskom Agroduhanu, koji je 2018. godine u suradnji s Drontimom počeo digitalizirati proizvodnju duhana. U tom projektu Drontim i partnerska srodna tvrtka Agremo već četvrtu godinu pružaju Agroduhanu uslugu praćenja poljoprivredne proizvodnje, koja obuhvaća analizu snimaka drona, podržanu umjetnom inteligencijom (AI), računalnim vidom i tehnologijama strojnog učenja radi povećanja prinosa po hektaru, a obuhvaća stjecanje vidljivosti poljoprivrednih površina kooperanata, procjenu prinosa u svrhu planiranja kapaciteta prerade, dobivanje ranih informacija o štetnim vanjskim faktorima kao što su štetnici, bolesti, korovi i nedostatak hranjivih tvari, identifikaciju problema s cvjetanjem i profitabilniju uporabu resursa, a sve radi pravovremenog poduzimanja potrebnih mjera.

Predsjednik Uprave Agroduhana Tomislav Tomić pojasnio je da su nakon analize snimaka načinjenih dronom pojačali nadzor i povećali pažnju u pripremi rasada. “Rezultat je svake godine stotinjak kilograma duhana više po jedinici površine i naši kooperanti shvaćaju da bez određenog broja biljaka ne mogu dobiti zadovoljavajući prinos. Mi potičemo, motiviramo i dajemo im preporuke za sve potrebne tehnološke radnje. Sliku duhana koju snimi dron, računalo uspoređuje sa slikom kako biljka u određenom razdoblju i u određenom klimatskom području treba izgledati u idealnim uvjetima. Ljudsko oko ne može načiniti takvu usporedbu jer dron obavlja zumiranje na 1,3 cm i reagira na svaku promjenu. Zahvaljujući analizi takve snimke, reakcija na pojavu bolesti je trenutačna, prije nego što ona zahvati cijelu biljku ili se raširi na veću površinu”, ističe. Kooperanti su u početku smatrali da ih Agroduhan dronovima želi kontrolirati, ali sada shvaćaju da je to način povećanja proizvodnje. “Zbog starog stanovništva, odlaska mladih i rascjepkanosti površina rapidno se smanjuje ugovorena proizvodnja, pa želimo povećati prinose. Zato podržavamo pametnu poljoprivredu i inovacije koje nam se nude”, kaže Tomislav Tomić.
(Petar Žarković, Glas Slavonije)

POVEĆANI PRINOSI I DO 20 POSTO

Prema riječima Josipa Zdeličana, rukovoditelja proizvodnje u Agroduhanu, ispunjena su dva glavna cilja ovoga projekta, povećanje broja zasađenih biljaka i uvođenje digitalizacije u praćenje proizvodnje. “U četiri godine Agroduhan je povećao prosječan broj biljaka za 17 do 20 posto. Obavili smo prebrojavanje biljaka na 30 posto ugovorenih površina kako bismo uvidjeli broj biljaka nakon rasađivanja. Nama je važan točan broj biljaka radi procjene količine duhana koju ćemo otkupiti. Naš plan je 24.000 biljaka po hektaru, a dronom je 2018. godine utvrđeno da imamo 18.000. Ove godine imamo gotovo 23.000 biljaka”, kaže.

PREVELIKA OČEKIVANJA, PREMALO ZNANJA

Kad je riječ o procesu digitalizacije na državnoj razini, informatičar, koordinator letenja u Drontimu Mario Samardžić kaže kako nije velik optimist jer su sva velika poljoprivredna poduzeća u Hrvatskoj koja su s digitalizacijom započela zapela na prevelikim očekivanjima i premalom znanju. “Problem je što agronomi kao poljoprivredni stručnjaci nisu upoznati s tom tehnologijom. Oni ne vjeruju informatičaru, a informatičar ih ne može uvjeriti da su njegovi podatci točni”, navodi Mario Samardžić svoje mišljenje o tom problemu.