”Dok možemo, angažirat ćemo ljudsku radnu snagu jer samo tako dobijemo kvalitetno grožđe”

Tvrtka Stari podrum d.o.o. vlasnika Ivana Halasa najpoznatija je vinarija na slatinskom području. U svome vlasništvu ima 54 hektara vinograda, od kojih je dvadesetak upitne budućnosti zbog imovinskopravnih odnosa.

”Napustili smo dvadesetak hektara vinograda na predjelu Vidikovca koje bi trebalo obnoviti, a koje potražuju nasljednici grofa Draškovića. Oni su se još 2014. godine uknjižili na to zemljište i sada se vodi sudski spor. Još uvijek nema konačne odluke pa bi skupo obnavljanje vinograda bilo vrlo rizična investicija, sve dok se konačno ne riješe imovinskopravni odnosi. Za sada nije poznato što Draškovićevi nasljednici namjeravaju s tim vinogradima, zadržati ih ili ih možda poslije prodati, a problem je i u tome što ne možemo stupiti u kontakt s njima” – ispričao nam je Ivan Halas.
Tako je Stari podrum smanjio površine vinograda na 32 hektara, na kojima uzgaja chardonnay, pinot sivi, pinot crni, frankovku, graševinu i cabernet sauvignon. Prema Halasovim riječima, kvaliteta grožđa ove je godine izvrsna, upravo kao i prošle godine.
”Malo je bilo problema s kišama u posljednje vrijeme pa su počele pepelnica i plamenjača, ali pravovremenim prskanjem uspjeli smo suzbiti te bolesti i nema nikakvih posljedica. Za sada sve ide prema planu, nema bolesti, a grožđe je dobre kvalitete. Upravo zbog vinograda od kojih smo odustali količine će biti nešto manje, ali prema površinama koje radimo urod je količinski približno isti kao i prošle godine, nema znatnijih odstupanja” – kaže Halas.
Prema sadašnjim izgledima, berba bi mogla početi za približno mjesec dana, a Halas ne očekuje teškoće s radnom snagom. Što se tiče berača, ne bi trebalo biti nikakvih problema. Možda će biti nešto veći problem s nosačima, jer nema muškaraca koji su radno sposobni a koji bi htjeli u nadnicu. Ali, kaže, snaći će se. ”Berače plaćamo 200 kuna, što s markicom iznosi 225 kuna, a nosači zarade po 225 kuna, a s markicom to iznosi 250 kuna. To je naš trošak, ali s ljudskom radnom snagom dobijem čisto i kvalitetno grožđe. Strojnim branjem dosta se grožđa podrobi, ošteti se i loza, pa nisam pobornik takvog načina berbe. Dok god možemo, angažirat ćemo ljudsku radnu snagu.”
Halas od ovogodišnje berbe očekuje oko 150 tisuća litara vina i to je količina kojom će biti zadovoljan, a manji dio planira ostaviti za ledenu berbu. Vino po kojem je njegov Stari podrum postao poznat jest Slatinski biser, pjenušac koji je počeo proizvoditi na tradiciji prvog pjenušca proizvedenog u Hrvatskoj, 1864. u slatinskom podrumu kneza Schaumburg Lippea. Ove godine Halas namjerava proizvesti deset tisuća butelja toga slatinskog brenda, što je na razini prošlogodišnje proizvodnje. Poznati vinar kaže da ima nešto zaliha vina od prošle godine pa će uoči berbe organizirati akcijsku prodaju. Prema njegovim riječima, smanjena potražnja za vinima rezultat je stanja u turizmu, a problem je i velik uvoz vina. Spominje lošu praksu deklariranja i prodaje uvezenih vina kao hrvatskih i činjenicu da nitko ne želi iznijeti u javnost koje su se vinarije bavile takvim poslom. Kao i mnogima, poslovanje mu ove godine malo koči i epidemija koronavirusa, zbog koje nema degustacija, pa je i to djelomice smanjilo prodaju. Degustacije su, naime, najbolja reklama za vino, a Stari podrum od početka epidemije nije imao ni jednu degustaciju.

LOKALNO TRŽIŠTE

Halas dobiva državne poticaje samo za površine zasađene vinovom lozom, pa i kad je podrum bio zatvoren zbog epidemije i bez degustacija, nije tražio nikakvu pomoć. Naime, zbog bojazni od zaraze zaposlenih i gostiju podrum je bio zatvoren, a samo su se interno obavljale pretoke i poslovi unutar podruma. Čak i kad se radilo u vinogradima, nadničari su radili svaki drugi red, tako da nije bilo zbližavanja ni kontakata, a nije bilo ni organiziranog prijevoza, svatko je dolazio sam, ali snašli su se i svi su poslovi obavljeni prema planu. Kad je riječ o tržištu, vlasnik Starog podruma oslanja se na rinfuznu prodaju na lokalnom tržištu, kaže da još nije u fazi da može imati tržište na moru ili u inozemstvu, ali i to planira za godinu-dvije. Kupci Halasova Slatinskog bisera tvrtke su iz Slatine i Zagreba, ali i oni koji s putovanja nose pjenušac rođacima, prijateljima kao poklon i prepoznatljiv slatinski proizvod.

Petar Žarković – Glas Slavonije