DMK: Život Kelemenovih djela kroz glazbeno kazalište predstavljen na okruglom stolu u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Slatini
Jučer je u organizaciji slatinskog Ogranka Matice hrvatske, a u sklopu programa 29. međunarodnog glazbenog festivala Dani Milka Kelemena održan okrugli stol na temu “Milko Kelemen i glazbeno kazalište”.
Ovaj, sadržajno vrlo bogat program koji je o Milku Kelemenu donio neka nova saznanja, tradicionalno je održan u prostoru Zavičajnog muzeja Slatina gdje je na samom početku uvažene gošće i sve posjetitelje pozdravila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Slatini Zorica Varga koja se pritom osvrnula na plodonosan rad slatinske Matice, osobito u nakladničkom smislu, naglasivši značaj organizacije upravo ovakvih programa koji kroz Dane Milka Kelemena donose uvijek neku novu dimenziju spoznaje o samom Kelemenu i njegovom stvaralaštvu.
– Čuvajući kulturni identitet naše Slatine, Matica hrvatska njeguje posvećenost prema svojim zavičajnicima, među kojima Milko Kelemen zauzima znakovito mjesto. Već godinama uživamo u programima koji su organizirani u čast našeg slavnog sugrađanina Milka Kelemena, a slatinski je ogranak od samih njegovih početaka 1995. pa do danas sudionik Kelemenovih dana dajući obol ovom velikom kulturnom događaju čuvajući spomen na našeg slavnog zavičajnika, – rekla je predsjednica slatinske Matice Zorica Varga te dodala:
– Mijenjajući teme okruglog stola, malo po malo upoznajemo Kelemena i tako iz godine u godinu slažemo kamenčiće u mozaik Kelemenova života i djela satkanih od njegovih htijenja, želja, mogućnosti i neizmjerne energije i glazbe koju je iz rodne Slatine pronio čitavim svijetom, – zaključila je Varga.
A upravo raznovrsnost programa odlika je i ovih 29. po redu Kelemenovih dana koji uz niz koncerata klasične i suvremene glazbe, izložbe i opere donosi i ovaj Okrugli stol kao nastavak različitih aktivnosti organiziranih u spomen ovome slavnome avangardnom skladatelju.
Dodatna garancija uspješnosti ovog, za Slatinu, ali i svjetsku kulturnu scenu značajnog festivala, ipak su vrsni poznavatelji Kelemenova života i djela – moderatorica Okrugloga stola dr. sc. Mirna Sabljar s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, te poznata hrvatska muzikologinja, glazbena publicistkinja, diplomatkinja, predavačica i pedagoginja dr. sc. Zdenka Weber.
Bogato iskustvo i svestranost na području glazbe krase biografije gošći ovogodišnjeg Okruglog stola koje su prisutnima predstavile mlade snage slatinskog Ogranka Matice hrvatske, potpredsjednik istog Danijel Vilček i članica Melita Čmarec, nakon čega su gošće preuzele glavnu riječ.
Tom su prigodom Kelemena prikazale u jednom novom svjetlu, te kroz temu glazbenog kazališta govorile o njegovim brojnim osobinama naglasivši kako je bio osjećajan i radostan čovjek, humanist koji je volio život, ljude, žene…, i sve što je bilo lijepo i dobro. Predstavile su i njegovu intelektualnu širinu, estetske principe, odnos prema glazbi i svemu onome što je projicirao na zvuk stvaravši prekrasna djela.
Kako bi dočarala svu raskoš njegova opusa moderatorica Mirna Sabljar ovaj je događaj začinila upravo Kelemenovim riječima koje je zapisao u svojim knjigama.
„Za Hladnoga rata glazbom kao trojanskim konjem htio sam ući u imperij Socijalizma“, Kelemenova je rečenica kojom i pojašnjava i objašnjava primjenu glazbenog kazališta, te nije želio ići na tradicionalne, već na forme koje će na neki način našim prostorima donijeti zvukove zapada, onoga što je Kelemen kao građanin svijeta živio, – rekla je moderatorica Mirna Sabljar te istaknula još jednu Kelemenovu rečenicu: „Vjerujem da glazba može svijet učiniti boljim.“
– Glazbeno kazalište je nešto o čemu se, kada riječ o Kelemenu, možda manje govori jer njegova djela nisu tako česta u hrvatskim opernim kućama i hrvatskim kazalištima. Općenito radi se o jednom opusu kraćih djela u trajanju od 30-ak minuta kao što su Opsadno stanje i Zrcalo, a tu je i Novi stanar. To su glazbeno-scenska djela, odnosno baleti ili vokalno-instrumentalna glazba sa vrlo zanimljivim sadržajima.
Zapravo je krivo što se o njemu rjeđe govori kao o skladatelju za glazbenu scenu jer Milko je imao vrlo veliko zanimanje za istu što se vidi iz njegovog djela Apokaliptika koje je 1979. godine praizvedeno u Grazu u sklopu manifestacije Štajerske jeseni kojoj sam i osobno imala čast prisustvovati i svjedočiti koliko je Milko bio aktivan u tom glazbenom izričaju, – rekla je muzikologinja Zdenka Weber te pojasnila:
– Njegova je želja bila napisati operu Bestial, jedno veliko djelo zamislivši ga kao glazbeno-scenski spektakl kakav još nitko nije uprizorio, ali zbog nedostatka financijskih sredstava i drugih (ne)prilika to djelo nikada nije zaživjelo onako kako si je on to zamislio. Na kraju je zaživjelo kao Apokaliptika, baletno, vokalno, orkestralno, instrumentalno djelo koje nema sadržaj u smislu radnje nego su u njemu prikazani sukobi, spojevi i susretanja čovjeka, životinje i stroja. Dakle jedna moderna, suvremena tema jer je Milko u svoje vrijeme bio svjestan o zagađivanju prirode, proživio je ratove, imao je ljubav prema arhetipovima, osjećaje ljubavi prema majci i svega onoga što je zapravo na neki način zajedničko svim ljudima, – rekla je muzikologinja Weber te dodala kako je upravo Apokaliptika bila njegovo najveće djelo u kontekstu glazbenog kazališta kroz koje mu je bila želja stvoriti jedno novo djelo u kojemu će skladatelj, pisac, pjesnik i književnik, te scenograf, kroz svoju individualnost dati poseban značaj.
– Kelemen je u svakom slučaju bio čovjek ispred svog vremena jer je itekako promišljao glazbu, te je jako zanimljivo u kontekstu današnjice govoriti o Kelemenu koji je prošao Drugi svjetski rat, otišao u inozemstvo gdje se afirmirao, ali i svjetsku glazbenu scenu približio Hrvatskoj kroz zagrebački Muzički biennale, te prošao različite stadije svog osobnog razvoja. Uvijek je imao vrlo veliko zanimanje za svijet, osobito za Jungovu psihologiju i arhetipove i sve ono što ulazi u njegovu filozofiju, što se onda odražavalo na njegov skladateljski proces.
Milko Kelemen je bio i humanist, i suvremeni skladatelj, i moderan skladatelj, i autor koji je, pogotovo svojim pisanjima, napisima i intervjuima, stalno govorio o suvremenoj glazbi kao strukturi, ali i suvremenoj glazbi kao izrazu emocija, kao nečemu što treba doći direktno do slušatelja. Bio je jako vezan uz interprete, vokalne i instrumentalne soliste, ali i publiku kao nekoga za koga zapravo piše, – zaključila je muzikologinja Zdenka Weber.
Na kraju ovoga zanimljivog druženja s djelima Milka Kelemena vezanim uz glazbeno kazalište posjetitelji su imali priliku poslušati dio posljednjeg stavka Apokaliptike, a u publici su se našli zamjenik gradonačelnika Grada Slatine Ilija Nikolić, ravnatelj Glazbene škole Milka Kelemena Slatina i predsjednik Festivalskog odbora DMK Antonio Brzica, predsjednica Ogranka MH Virovitica Dubravka Sabolić, kustos Zavičajnog muzeja Slatina Srđan Đuričić, predsjednik Gradskog amaterskog kazališta „Leo Srdoč“ Slatina Oliver Jukić, te brojni Matičari i zainteresirani građani.
(mf/Foto: Mihaela Feldi)
