50 GODINA OGRANKA MATICE HRVATSKE SLATINA: Ljubitelji hrvatske knjige, graditelji i čuvari kulturne baštine obilježavaju pola stoljeća svoga djelovanja

„Naši djedovi, očevi, braća, sestre, toga dana s hrvatskim barjakom i hrvatskom pjesmom uveli su tadašnju Podravsku Slatinu u okrilje Matice hrvatske, jedne od najstarijih kulturnih ustanova u Hrvata“

U članstvu Matice hrvatske još davne 1889. godine bila su 44 člana s područja Slatine, a sedam godina kasnije taj se broj povećao na 53 člana. Koliko je Matica već tada značila hrvatskom čovjeku uopće, pa tako i na slatinskom području, pokazuje veliki broj mjesta u kojima je bilo članova. Bili su to Donji Meljani, Sladojevci, Noskovci, Vaška, Bakić, Dobrović, Nova Bukovica, Gornji Miholjac, Novaki, Vraneševci, Drenovac… Ipak, Slatina je u povijest Matice hrvatske ušla 27. lipnja 1971. godine, kad se dogodio „Slatinski slučaj“.

Za Maticu hrvatsku nije to bio nikakav „slučaj“, nego veličanstvena osnivačka skupština Ogranka koju je brižno i savjesno pripremio Inicijativni odbor i koja je na nogometnom igralištu u Slatini okupila oko 5.000 ljudi iz Slatine i okolice, ali i iz mnogih udaljenijih mjesta. Kao što vlast i policija uvijek čine kad se građani okupljaju, tako je republički Sekretarijat za unutrašnje poslove i tada službeno procijenio da je na tom skupu bilo oko 3.000 ljudi, i da to nije bila skupština, nego miting.

O značenju skupštine u Slatini najbolje govori popis prisutnih. Iz Središnjice Matice hrvatske skupu u Slatini prisustvovali su Miroslav Brandt, Grga Gamulin i Zvonimir Komarica. Uime Predsjedništva Saveza studenata Zagreba bio je Stjepan Sučić, kasnije dugogodišnji potpredsjednik Matice hrvatske zadužen za rad ogranaka. Na skupu su bili i predstavnici ogranaka MH Bjelovar, Nova Gradiška, Virovitica, Ilok, Vinkovci, Orahovica, Požega, Našice, Donji Miholjac, Osijek, Valpovo i Kutina. Prvi predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Slatini bio je Dragutin Kiš, a začetnik i glavni organizator svih događanja bio je Antun Knapić. Međutim, malo je dokumenata vezanih za 1971. godinu jer su se nadležni „za čuvanje bratstva i jedinstva“ u kasnijem periodu pobrinuli da oni nestanu.

Trideset godina poslije osnivačke skupštine, 24. lipnja 2001. godine, na istom je mjestu spomen-ploču u sjećanje na taj događaj otkrio jedan od utemeljitelja Ogranka Vicko Filipović. Tada je, kao i uvijek, nadahnuto je o ljepoti hrvatske riječi i značenju hrvatskoga nacionalnog bića govorio Stjepan Sučić, a o Hrvatskom proljeću zborila je nositeljica toga pokreta Savka Dabčević Kučar.

U ovoj, godini polustoljetne obljetnice, 27. lipnja u 10,00 sati započeo je skup prisjećanja na veličanstvenu osnivačku skupštinu Matice hrvatske u Slatini, koja je održana baš na taj dan i u to vrijeme prije točno 50 godina.

Svečanost je započela hrvatskom himnom i budnicom Još Hrvatska ni propala, koje je izveo mješoviti zbor Gradskog pjevačkog društva Zrinski pod ravnanjem Sare Mojzeš. Danijel Vilček potom je pročitao sastav „Moja najdraža“ Tene Bilandžije, jedan od nagrađenih radova 2010. godine na prvom literarnom natječaju projekta Ogranka Matice hrvatske u Slatini pod nazivom „I dok je srca, bit će i Kroacije!“, kojim je Matica hrvatska ušla u slatinske škole.

Proslavu 50. obljetnice osnivanja i 30 godina od obnove rada Ogranka MH u Slatini uveličali su virovitičko-podravski dožupan Marijo Klement, gradonačelnik Slatine Denis Ostrošić, član MH iz Zagreba Stjepan Sučić, predstavnica Hrvatskog sabora kulture Valentina Dačnik, predstavnici ogranaka Matice hrvatske iz Križevaca, Valpova, Virovitice i Slavonskog Broda, te predstavnici odgojno-obrazovnih ustanova i udruga s područja Slatine. Sve njih pozdravila je predsjednica Ogranka Zorica Varga, koja je, podsjećajući na događaj od prije 50 godina, rekla kako je prigoda „sjetiti se naših djedova, očeva, braće, sestara, koji su toga dana s hrvatskim barjakom i hrvatskom pjesmom uveli tadašnju Podravsku Slatinu u okrilje jedne od najstarijih kulturnih ustanova u Hrvata, Maticu hrvatsku“. Ona je sve nazočne pozvala da umjesto izvješća pogledaju filmsku priču Marinianis TV-a i Felbar medije o pola stoljeća postojanja i djelovanja Matice hrvatske u Slatini.

Nakon velebnog osnivačkog skupa s oko 5000 sudionika na slatinskom nogometnom igralištu, Ogranak Matice hrvatske djelovao je kratko, kao u cijeloj Hrvatskoj, do sloma Hrvatskoga proljeća 1972. Za članove Matice bilo je to vrijeme gubitka radnih mjesta, degradiranja, iseljavanja, suđenja. Na obnoviteljskoj skupštini Ogranka 3. ožujka 1991. izabran je Upravni odbor od 13 članova, na čijem je čelu bio prvi predsjednik Ogranka u samostalnoj Hrvatskoj dr. Petar Nedić. 

– Danas Ogranak Matice hrvatske u Slatini ima 32 člana, ali bez obzira na broj članova, vrijedno radimo i ostvarujemo različite sadržaje. Put koji smo zacrtali sudbonosne 1971. godine slijedimo i danas. – rekla je predsjednica Varga.

Matica hrvatska u Slatini ima Malu slatinsku biblioteku, u kojoj je tiskano već 20 vrlo zapaženih knjiga, neke od kojih su i nagrađivane. Projekt Matica i mladi realizira se kroz organiziranje godišnjih koncerata mladih slatinskih glazbenika, nagrađivanje knjigama najboljih učenika završnih razreda slatinskih škola i literarni natječaj „I dok je srca, bit će i Kroacije!“. Ogranak organizira Dane Mirka Jirsaka i sudjeluje u organizaciji drugih manifestacija, poput Dana Milka Kelemena, priprema predstavljanje knjiga, održavanje tribina i okruglih stolova, izložbe i druge kulturne aktivnosti, a posebno promiče slatinske zavičajnike. Gradsko vijeće Slatine dodijelilo je Ogranku MH Srebrnu plaketu i Povelju za višegodišnji rad na promicanju hrvatske kulture i promidžbi Slatine.  

Članove Ogranka i njihove goste na obljetničkom skupu pozdravili su i obljetnice čestitali Petar Nedić, Denis Ostrošić, Marijo Klement i predstavnici prijateljskih i suradničkih ogranaka, a posebno toplo pozdravljeno je obraćanje Stjepana Sučića, koji je bio i na osnivačkoj skupštini 1971. i česti je gost kulturnih događanja u Slatini. On je nazočne članove Matice nazvao ljubiteljima hrvatske knjige, graditeljima i čuvarima naše kulturne baštine.

– Čestitam na vašoj odvažnosti, promišljenosti, upornosti i na vašem stvaralaštvu. – rekao je Sučić i emotivno biranim riječima podsjetio na 1971. godinu i na osnivanje Ogranka Matice hrvatske u Slatini. – To na koji način su građani Slatine i svi koji su nosili i stvarali kulturno, društveno i političko zbivanje koje se zove Hrvatsko proljeće značilo je da žele učiniti puno, važno, veliko za svoj narod. Odabrali smo Maticu hrvatsku, snosili smo i teške posljedice, ali Slatina je znala čuvati i sačuvati knjigu i čitalačku publiku u ta teška vremena, kad se policija brutalno osvećivala i liječnicima, i odvjetnicima, i profesorima, i seljacima… Nas je odabir tako važne ustanove i tako važnog kulturnog, društvenog i političkog programa osposobio za daljnji život, to se pokazalo i 91., to se pokazuje i danas, a potvrđuje se ovim sjajnim knjigama koje ste stvorili, oblikovali i podarili Slatini i cijeloj Hrvatskoj. – rekao je Sučić i predsjednici Ogranka uručio nekoliko knjiga s molbom da ih proslijedi svetištu u Voćinu i slatinskim školama. Na tome mu je posebno zahvalio bivši predsjednik Ogranka Dragan Klement.

U povodu velike obljetnice vrijednim članovima Ogranka Matice hrvatske uručeno je 12 povelja i 22 zahvalnice za doprinos u radu Ogranka i uspješnu suradnju, a potom je pročitano i pismo sa čestitkama koje je slatinskim matičarima uputio predsjednik MH Stipe Botica. Sudionici svečanog skupa razgledali su potom izložbu „50 proljeća Matice hrvatske u Slatini“, postavljenu u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja.  

U sklopu obilježavanja velike obljetnice, u župnoj crkvi sv. Josipa služena je misa zadušnica za sve preminule članove Matice hrvatske i sve koji su dali život za svoju domovinu, a izaslanstvo Matice obišlo je grobove preminulih članova i upaljenim svijećama odalo im počast.

Velika obljetnica slatinskog Ogranka obilježava se cijele godine raznim aktivnostima. Neumorna predsjednica Zorica Varga upravo završava Kronologiju Ogranka Matice hrvatske Slatina, i kaže da će to biti prva Matičina knjiga o samoj sebi tijekom proteklih 50 godina.

– Prikupljanje materijala za Kronologiju smatram završenim, iako još kapne poneka crtica iz njezina postojanja na ovim prostorima. Određene su teškoće pri skupljanju dokumenata, svakako, postojale. Začudo, postoje sređeni izvještaji iz 19. st., po godištima kako su izlazili, stoga lako saznajemo tko su bili prvi matičari u (Podravskoj) Slatini i na čitavom slatinskom području, ali malo je dokumenata vezanih za 1971. godinu. Ostalo razdoblje, od 1991. pa sve do danas, dobro je pokriveno zahvaljujući videozapisima i tekstovima slatinskih novinara. Pišući Kronologiju, trenutačno se bavim prošlošću jer želim bogatstvo Matičina rada tijekom prošlosti, pa sve do današnjih dana, ukoričiti u knjigu i njezin polustoljetni hod kulturne slatinske baštine sačuvati za mlade naraštaje. Čvrsto vjerujem u budućnost našeg Ogranka i Matice uopće, jer mi imamo što ponuditi, a bogatstvo kulturne baštine hrvatskoga čovjeka garancija je da će i u budućnosti netko od naših mladih članova nastaviti tamo gdje smo mi stali, a možda i dopuniti neku nedorečenost u ovoj Kronologiji, poručuje Zorica Varga.

Moja najdraža

„Na zemljovidu Europe među svim onim nizinama, među svim onim gorama i morima ja tražim meni najdraže nizine, najdraže gore i najdraže more. Ja tražim svoju Hrvatsku. I evo je! Tu je, preda mnom. Raširila je krila poput ptice, slobodna, lijepa. I prstom prelazim po zemljovidu i nesvjesno ocrtavam njezine granice. Moja domovina! Moja najdraža! Željela bih je pokazati svijetu, tako lijepu i moju.“ (Ulomak iz nagrađenog teksta Tene Bilandžije)

Predsjednici

U 50 godina postojanja Ogranka MH u Slatini njegovi predsjednici bili su Dragutin Kiš, Petar Nedić, Dragica Šuvak, Danica Krehula, Saša Vujanović, Dragan Klement i Zorica Varga.

Čuvamo građanski identitet

„Prva je knjiga Male slatinske biblioteke po opsegu i bila mala, ali je za nas imala veliko značenje. U to vrijeme Slatina, a ni mnogo veći gradovi, nisu imali ni svoje novine, a mi smo otisnuli svoju prvu knjigu ‘Kamo su nestali Vavrovi’ autorice Marije Vrkljan. Bila je to literarizirana priča o nestanku jedne građanske obitelji s naših prostora. MSB je pokrenuta radi afirmacije grada Slatine i slatinskoga kraja, njezin je zadatak čuvanje slatinskoga građanskog identiteta. Ogranak je objavio dvadeset knjiga, tematski vezanih za različita područja: društveni, povijesni, duhovni, znanstveni, kulturni… Neke su nagrađene srebrnim i brončanim poveljama Matice hrvatske (Dragica Šuvak: Povijesna i kulturna baština Voćina, Jasmina Krznarić: Slatinski kolači i blagdanska jela, Milko Kelemen: Svjetovi zvuka, Svećenik Julije Bürger i njegovo vrijeme, zbornik radova).“ (Zorica Varga)

Mala slatinska biblioteka

1. Marija Vrkljan: Kuda su nestali Vavrovi?
2. Marija Turk Kuči i suradnici: Slatinski alkohološki programi 1975-1995
3. Jasmina Krznarić: Slatinski kolači i blagdanska jela
4. Marija Vrkljan: Ljubavi, ljubavi gdje si
5. Milko Kelemen: Svjetovi zvuka
6. Dragica Šuvak: Povijesna i kulturna baština Voćina
7. Milko Kelemen: Poruka pateru Kolbu
8. Rade Brajnović: Nevidljivi dječak
9. Mirko Jirsak: Sto i jedna pjesma
10. Dragica Šuvak: Voćin, novi prilozi za povijesnu i kulturnu baštinu
11. Rade Brajnović: Udaljena zvijezda
12. Svećenik Julije Burger i njegovo vrijeme, zbornik radova
13. Ksenija Vujanović Juras: Osamdeset godina samostana Presvetog Srca Isusova u Slatini
14. Oliver Jukić: Slatinski župnik Julije Bürger
15. Petar Žarković: Župe i župne crkve Slatinskoga dekanata
16. Oliver Jukić: Priča o NK „Slatina“
17. Stjepan Razum: Slatinski župnik Franjo Udovičić
18. Dragica Šuvak i Mladen Štivin: Kulturna baština Hrvata na Kosovu
19. Miroslava Hadžihusejnović Valašek: Hvatajte se u pleteno kolo
20. Žarko Španiček: Župna crkva svetog Josipa u Slatini

    (Petar Žarković, Foto: Mihaela Feldi)