S više tolerancije, poštovanja i međusobnog uvažavanja vijećnika nego inače protekla je zadnje sjednica slatinskog Gradskog vijeća – premda se o najznačajnijim problemima ni na trenutak nije razgovaralo uvijeno i bez prozivki. Nakon što su prve dvije točke sjednice, pa čak i aktualni sat nakon toga, odrađeni uglavnom u duhu pitanja o započetim projektima i njihovim fazama - gotovo nezainteresiranim tonom, rasprava, a time i onaj zanimljiviji dio sjednice počeo je prozivanjem oporbe zbog stanja nezaposlenosti na slatinskom području – u četvrtoj točki dnevnog reda.

Oporbeni vijećnici zamjerili su što se gotovo pred kraj kalendarske godine treba raspravljati o materijalima o stanju nezaposlenosti iz prošle, 2010. godine.

Slobodan Perić, SDP-ov vijećnik je, komentirajući podatak iz materijala kako stopa nezaposlenosti u Slatini iznosi čak 32, 4 posto, za razliku od prosjeka Hrvatske u kojoj je prisutna stopa od 17, 8 posto, prigovorio zbog takvog stanja. Istražujući internetom dobio je podatke prema kojima je, primjerice, stopa nezaposlenosti, u ratom do temelja porušenom Vukovaru, 19.53 posto, u Kninu 23, u Virovitici 18,2 a u Orahovici svega 9 posto. „Naš kraj kao da je poharao uragan, uništio mu gospodarstvo, oduzeo radna mjesta i napravio štetu nesagledivih posljedica, a da zato, nažalost, do današnjeg dana nitko nije odgovarao“, rekao je Perić. Posljedica toga su, dodao je, uništene ljudske sudbine, iseljavanje domaćeg stanovništva u druge, razvijenije krajeve. Zbog toga Slatini trebaju promjene, ali smatra da su ljudi koji bi i mogli nešto napraviti 'opterećeni kojekakvim stegama'.

Slatinski gradonačelnik Ivan Roštaš odgovorio je na prozivku pozivanjem na prijašnja vremena, vrijeme kada je 'SDP bio na vlasti' te, usporedivši to sa sadašnjim vremenom teške ekonomske krize, rekao kako su tada, 2004/5, rezultati stope nezaposlenosti bili bolji 'tek za 4,6 posto'. Roštašu je i zadnji popis stanovništva, prema kojemu grad ima manje stanovnika, mogući uzrok smanjenja 'radno sposobnog stanovništva'. Komentirao je kako i sadašnja vlast ima viziju jer je, za razliku od prethodne, za koju je ustvrdio kako je u poduzetničku zonu Turbina I ulagala godinama, a nakon preuzimanja vlasti uložena su dodatna sredstava. Grad je, jer je bio socijalno osjetljiv, kaže Roštaš, Gaju oprostio komunalnu naknadu od gotovo 700 tisuća kuna te tako pomogao njegovu opstanku i zadržavanju radnih mjesta.
Srećko Bosak, vijećnik SDP-a smatra da je broj stanovnika u gradu manji i zbog toga što su mnogi od njih odselili zbog puke egzistencije. Osvrćući se na komentar o ekonomskoj krizi Bosak kaže da je u Slatini kriza postojala 'puno prije nego li se pojavila u svijetu'. Dodao je, također, da se zna razlog svim stečajima u gradu, međutim, nije ga naveo.

„U ovom gradu imamo 21 godinu nakon promjene društvenog sustava. Od toga HDZ nije bio na vlasti četiri godine. A od tih sedamnaest, aktualni gradonačelnik koji se stalno vraća na one četiri (SDP-ove op. a.) je bio šest godina gradonačelnik i četiri godine zamjenik gradonačelnika. I sad se za ovakvo stanje pozivati na nekog drugog, zaista je, oprostit ćete gradonačelniče, neprimjereno“, odgovorio je Roštašu SDP-ov vijećnik Božo Milivojević. Poznato je, dodao je, u kakvom je stanju 2001. godine zatečeno slatinsko gospodarstvo. Klasje, četiri PIK-ova OUR-a, Slavonka, Graditelj, Uzor – sve su te tvrtke, tvrdi Milivojević, imale više od pet puta veća dugovanja od temeljnog kapitala te da su stečaji bila neminovnost. Međutim, vlast u tome nije sudjelovala te je predložio da se krivci za trenutno stanje ne traže u prošlosti.

U dijelu sjednice koji je obrađivao temu Gradskog proračuna, vijećnici su najviše komentirali kredite i dug Grada, ali su se osvrtali i na stanje Gradske uprave. Dio oporbenih vijećnika ponovo je, unatoč postojanju kolektivnog ugovora, predlagao smanjenje iznosa za troškove prijevoza, ukazujući da za neke od njih ni nema stvarne potrebe te da ovu krizu trebaju osjetiti svi. Gradonačelnik Roštaš objasnio je da su izdvajanja omogućena kolektivnim ugovorom već smanjena. Vijećnici nisu bili zadovoljni ni ustupljenim materijalima smatrajući ih nepreciznim. I dalje je djelomice ostalo otvoreno pitanje točne zaduženosti grada i otplate kredita – premda je rečeno da se grad više neće zaduživati te da uredno otplaćuje sve prispjele obaveze.